Aleksandar Knjeginjić, pravosnažno osuđen na osam godina zatvora zbog zločina u Prijedoru, pokrenuo je prema objavama aktivista u ovom gradu peticiju za zabranu obilježavanja Dana bijelih traka, što uznemirava žrtve, dok pravnici smatraju da se radi o govoru mržnje koji treba biti kažnjen.
Knjeginjić, kojeg je Vrhovni sud Republike Srpske pravosnažno osudio na osam godina zatvora zbog ratnog zločina, odnosno učešća u ubistvu civila u martu 1994. u Prijedoru je početkom juna na platformi Peticije.online pokrenuo peticiju “Stop ‘Danima bijelih traka’”, što je podijelio na svojim društvenim mrežama te pozivima uživo.
“Želim ukazati mojim sugrađanima da ovakvim postupcima, naočigled svih nas, organizatori, podržavaoci i učesnici manifestacije ‘Dani bijelih traka’ sipaju blato po srpskom narodu. Još je alarmantnije da vlast Grada Prijedora, za sve vrijeme ‘šenlučenja’ po gradskim ulicama, to mirno posmatra i prećutno odobrava”, stoji u tekstu peticije za koju su aktivisti objavili da ju je pokrenuo upravo Knjeginjić.
Na ovoj online platformi peticiju je do subote prijepodne potpisalo 16 osoba.
On je sredinom juna, kako su objavili lokalni aktivisti koji su ga vidjeli, počeo prikupljati potpise i u centru Prijedora, gdje građane poziva da potpišu “dokument koji će pokazati da oni nisu ubice, nego oni koji su 1992. godine započeli krvavi pir na ulicama”.
“Pomozite da odstranimo kancerogeno tkivo koje svakim danom, pred našim očima, raste i postaje sve veće i veće”, dodaje se u objavi na profilu Aleksandra Knjeginjića na društvenoj mreži Facebook gdje je objavljena njegova fotografija na kojoj se vidi kako prikuplja potpise.
Knjeginjić je ranije osuđen u Sjedinjenim Američkim Državama za prevaru u sticanju američkog državljanstva. U presudi je navedeno da je prikrio optužnicu prema kojoj je 1994. godine učestvovao u ubistvu dva bošnjačka civila, bračnog para, zbog čega je osuđen na 12 mjeseci zat
Edin Ramulić iz Udruženja “Jer nas se tiče” koje organizira Dan bijelih traka, koji je i sam bio zatočen u prijedorskom logoru “Trnopolje” , za Detektor kaže da ga je ova peticija duboko uznemirila.
“To može samo u BiH, da presuđeni ratni zločinac postavi štand na glavnom trgu i skuplja potpise protiv sudski utvrđenih činjenica o prijedorskim bijelim trakama”, dodao je Ramulić.
Govoreći o pozivu na potpisivanje peticije, Ramulić kaže da su za Knjeginjića u ovom slučaju “kancerogeno tkivo” Bošnjaci, Hrvati i ostali koji su se nakon progonstva vratili u Prijedor. Pozvao je građane da ne potpisuju peticiju, ali i sve političare koji mogu uticati da poduzmu nešto kako bi se spriječilo prikupljanje potpisa.
“Ova peticija ne može nauditi obilježavanju Dana bijelih traka, ona zapravo pokazuje kakvi ljudi negiraju bijele trake. Ali ovaj govor mržnje se mora suzbiti, jer se u Prijedoru ovako nije govorilo još od rata i ratnih zločina”, pojasnio je Ramulić.
Dan bijelih traka obilježava se u Prijedoru, ali i širom svijeta svakog 30. maja, u znak sjećanja na 1992. godinu kada su Bošnjaci, Hrvati i ostali nesrbi prilikom kretanja u Prijedoru i okolici bili primorani da stavljaju bijele trake na ruke i tako označavali i svoje kuće.
Haški tribunal je u najmanje dvije pravosnažne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da “u znak lojalnosti srpskim vlastima” izvjesi bijele plahte pred svojim kućama i nosi bijele marame na ruci. Tribunal je u presudama utvrdio da je više hiljada ljudi ubijeno tokom rata u Prijedoru, kao i da su kroz logore prošle hiljade Bošnjaka i Hrvata.
Bijele trake, kao sudski utvrđene činjenice, ranije su negirale i različite grupe iz Prijedora, poput “Samopoštovanja” i “Principa”, koji su prije tri godine uticali na zabranu mirne šetnje povodom Dana bijelih traka, a konstantno su svojim narativima negirali postojanje bijelih traka, te etiketirali aktiviste koji se bore za izgradnju spomenika ubijenoj djeci Prijedora.
Nakon ove zabrane, Detektor je u svom istraživanju otkrio povezanost ove dvije organizacije sa gradskim vlastima, političkom partijom Ujedinjena Srpska u Prijedoru, ali i kako su veličali ratne zločince i pružali podršku ruskoj invaziji na Ukrajinu.