Naša stranka pozvala je Predsjedništvo BiH da imenuje novog guvernera Centralne banke BiH nakon što Senadu Softiću istekne mandat. Povod za to su, kako tvrde iz NS-a, loši rezultati rada guvernera CBBiH.
– Prosječna godišnja dobit CBBiH u petogodišnjem periodu koji je prethodio Softićevom mandatu (2011-2015), iznosila je 35 miliona KM i niti u jednoj od navedenih godina nije pala ispod 30 miliona. Već u prvoj punoj godini Softićevog mandata, dobit je pala na 14 miliona KM te je, osim djelomičnog rasta u 2019., uzrokovanog prodajom vrijednosnih papira, nastavila padati u svakoj narednoj godini. U 2018. dobit je pala na samo osam miliona, u prošloj i ispod tog iznosa te prosječna godišnja dobit u Softićevom mandatu iznosi tek 13 miliona KM – navodi se u saopćenju NS-a.
Zashtjev za smjenu guvernera Softića obrazložio je zastupnik NS-a u državnom Parlamentu Damir Arnaut.
– Iako je Softić ove katastrofalne rezultate tokom parlamentarne rasprave pravdao “nepovoljnim stanjem” na svjetskom tržištu, nije učinio ništa da se takvom stanju prilagodi. Naprotiv, iako broj zaposlenih u CBBiH nije rastao u petogodišnjem periodu prije Softićevog mandata, nova zapošljavanja su krenula već u njegovoj prvoj godini i do danas nisu prestala.
Naime, iako je u svom mandatu zabilježio prosječan pad dobiti od 62 posto, Softić je povećao broj zaposlenih za više od pet posto. Šta više, Softićeva tvrdnja na sjednici Predstavničkog doma da loše ekonomske posljedice “svi trpe” se očito ne odnosi na njega, jer je s osnovnom plaćom od više od 8.000 KM daleko najbolje plaćeni rukovodilac neke institucije na državnom nivou. Idući na listi je predsjednik Ustavnog suda BiH sa čak 2.000 KM manje. Softićeva tvrdnja da je “on svoju platu naslijedio” gubi smisao kada se u obzir uzme da je naslijedio i dobit od 35 miliona KM, ali da ta dobit sada iznosi samo 7,9 miliona – izjavio je Arnaut.
Prema njegovim riječima, prvi čovjek CBBiH tokom parlamentarne rasprave nije odgovorio na pitanje zašto mu je trebalo tri godine da teret negativne kamatne stope prenese na komercijalne banke, što još nije do kraja završeno, na šta je upozorio i MMF u svom izvještaju za 2020.
– Konkretno, CBBiH je u periodu 2016-2019 plaćala duplo veću negativnu kamatnu stopu za sredstva koja je držala van zemlje nego što je naplaćivala domaćim komercijalnim bankama za sredstva iznad obavezne rezerve koje su iste čuvale u CBBiH. Tek u 2019. CBBiH je počela prebacivati svoj cijeli trošak na lokalne banke, nakon što je već napravljena značajna šteta – dodao je Arnaut.
On ističe i kako CBBiH ima omjer ulaganja u gotovinu u odnosu na vrijednosne papire obrnut u odnosu na uporedne zemlje s valutnim odborom, što dovodi do manjih prihoda CBBiH u odnosu na takve banke.
– Bolja produktivnost tih uporednih banaka je, također, vidljiva iz činjenice da one, u prosjeku, imaju duplo veću aktivu po zaposlenom od CBBiH. Konačno, prosječna neto plaća po zaposlenom u CBBiH je daleko iznad prosjeka plaća u komercijalnim bankama, ali i srodnim institucijama u javnom sektoru.
Iz svega navedenog je jasno da g. Softić ne obavlja ovu funkciju u skladu s njenom važnošću te da je neophodno da Predsjedništvo BiH imenuje novog guvernera po isteku Softićevog mandata u augustu. Ovo pitanje je od strateškog interesa za Bosnu i Hercegovinu i stranačka kadroviranja ne smiju igrati bilo kakvu ulogu kod imenovanja takvog značaja – zaključio je Arnaut.
Podsjećamo, ovo nije prvi udar u posljednje vrijeme na Centralnu banku BiH, jednu od rijetkih državnih institucija koje u kontinuitetu stabilno djeluju. U aprilu prošle godine, tokom prvog talasa pandemije koronavirusa, i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik obrušio se na ovu državnu instituciju. On je tada izjavio da je politika Centralne banke BiH pogubna.
“U Centralnoj banci imamo ljude koji, nažalost, isključivo slušaju strance. U državama iz kojih dolaze ti stranci, centralne banke rade sve da bi spasile privredu, a ovdje traže da bude zadržana postojeća politika Centralne banke”, rekao je u aprilu Dodik.
Zašto baš sada Naša stranka i Damir Arnaut vrše pritisak na Centralnu banku BiH i žele u vremenu teške političke krize i blokada institucija da u ruke Dodika ponovo dođe odlučivanje o sudbini jedne državne institucije, dok taj isti Dodik istovremeno nastoji urušiti mnoge druge, pitanje je na koje javnost zaslužuje odgovor.