Neke srednje škole u Kantonu Sarajevu nabavile su elektronske satove za evidenciju vremena provedenog na poslu, zbog čega je negodovao Sindikat zaposlenih u srednjem obrazovanju, ali direktori kažu da je tako elegantnije
Srednja elektrotehnička škola Sarajevo jedna je od škola u kojoj se evidencija o prisustvu zaposlenih provodi uz pomoć elektronskog aparata i kartica, kao u fabrici: prilikom dolaska na nastavu, svi uposlenici svoje kartice prislone uz aparat, a integrisana kamera snima ulaz u školu. Na odlasku slijedi ista procedura. Nabavka ovih aparata košta oko 2.000 KM, ali evidencija o prisustvu, koja je propisana Zakonom o radu FBiH iz 2016. godine, ne mora biti provedena elektronski, tako da je izbor načina evidentiranja ostavljen rukovodstvu škola
Evidencija svakako mora postojati, a ovaj sistem pomaže da to bude na jedan elegantan način: dodirom kartice imate vrijeme dolaska i vrijeme odlaska. Naša škola nema portira, nema osobe koja bi to evidentirala, a za dežurne nastavnike bi to bilo prekomplikovano. Ovo je jedan puno lakši način da se to evidentira. Pored toga, dobro je što, po potrebi, možete odmah izlistati kojim danima je neko bio bolestan ili odsustvovao radi drugih stvari. U računaru imate evidenciju i vidite da npr. neko nije došao na čas, i odmah možete reagovati. Nije, dakle, u pitanju samo provedeno vrijeme, nego i vrijeme odsustva. Nema više malverzacija – da neko nekog potpiše kada kasni, kao što je to bilo prije. Osim toga, u školi ne rade samo nastavnici, ima i drugog kadra: tehničko osoblje, čistačice, domari, kotlovničari, bibliotekari, sekretari, pomoćnici i slično, te i za njih ovaj sistem vrijedi. Zašto ne bismo disciplinirali nastavnike ili direktore, ako kasne – kaže Fahrudin Alihodžić, direktor Srednje elektrotehničke škole Sarajevo.
Profesorica iz jedne od sarajevskih škola u kojima se koristi elektronski sistem evidencije, koja želi ostati anonimna, ističe kako elektronske prijave za profesore ne predstavljaju problem, ali…
Sredstva od kupovine aparata za elektronsku prijavu mogla su biti utrošena na drugačiji način, naprimjer za unapređenje nastavničke profesije, uslova rada u školama, organiziranje kvalitetnih radionica, seminara i slično – kaže ona.
Alihodžić ističe da zna kako nastavnički posao podrazumijeva puno više od fonda časova u nastavnom procesu: ispravljanje testova, vođenje vannastavnih aktivnosti, pisanje priprema za časove, saradnju s roditeljima i mnoge druge nevidljive aktivnosti, ali da je novi Zakon o radu FBiH donio promjene koje su utjecale na pravila evidentiranja prisustva na radnom mjestu.
Pojašnjenja radi, evidentiranje vremena provedenog u školama, odnosno prikupljanje podataka o prisustvu radnika na radu, do 2016. godine nije bilo zakonski obavezujuća praksa niti za jednu djelatnost, ali je u školama bilo organizovano na različite načine: evidencijom koju vode dežurni nastavnici ili profesori, evidencijom koju vode portiri, ili postojanjem sveske za upis i slično. No, Zakon o radu propisuje vođenje evidencije koje mora sadržavati podatke o početku i završetku radnog vremena, smjenama i druge podatke o prisustvu radnika na radu, te će federalni ministar pravilnikom propisati sadržaj i način vođenja evidencija.
Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i drugim licima angažovanim na radu (u daljem teksu Pravilnik), donesen 2016. godine, predviđa i evidentiranje podataka o radnom vremenu, i to: vrijeme početka rada, vrijeme završetka rada, vrijeme i sate zastoja, prekida rada do kojeg je došlo krivicom poslodavca ili usljed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran, ukupno dnevno radno vrijeme, vrijeme terenskog rada, vrijeme pripravnosti, vrijeme neprisustva na poslu i slično. U Pravilniku stoji i da na univerzitetima i drugim naučnim institucijama, za zaposlene nastavnike, saradnike, naučnike i umjetnike, te u ustanovama predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za zaposlene koji učestvuju u neposrednom odgojno obrazovnom radu, podaci o radnom vremenu prilagođeni su prirodi njihovog rada na način da se posebno evidentiraju samo normirani oblici rada.
Iako elektronski sistem evidencije nije obavezan, veliki broj srednjih škola u Kantonu Sarajevu odlučuje se za kupovinu ovog sistema. Sindikat radnika u srednjem obrazovanju KS poslao je dopis Ministarstvu za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS i pitao da li se Pravilnik odnosi na prosvjetne radnike i da li oni moraju provoditi puno radno vrijeme u školama.
Odgovor Federalnog ministarstva za rad bio je potvrdan, uz pojašnjenje kako nastavnici moraju provoditi osam sati na radnom mjestu. Istu instrukciju potvrdio je i ministar obrazovanja u Vladi Kantona Sarajevo – kaže Alihodžić.
Pravila i izuzeci
Predsjednik Sindikata zaposlenih u srednjem obrazovanju Faruk Bašić kaže da je Sindikat protiv ovakve vrste evidencije.
Povod za promjene u Zakonu o radu bile su povrede prava radnika na radnom mjestu. Dolazilo je do malverzacija – uprave preduzeća prikazivale su da radnici u to vrijeme uopšte nisu bili na radnom mjestu. Kad smo saznali za nove odredbe, tražili smo da nastavnici budu izuzeti od ovih propisa jer raspored časova diktira njihovo radno vrijeme, a ako se ne pojave na nastavi, direktori to odmah saznaju. Osim toga, plata nastavnika se ne obračunava samo u odnosu na vrijeme provedeno u školi, već i vrijeme provedeno u izradi priprema za časove, tako da ova evidencija ne znači ništa za obračunavanje plata – kaže Bašić.
Stavovi direktora i nastavnika
Jedna od profesorica s kojima smo razgovarali pojašnjava da se plata prosvjetara obračunava na osnovu obaveza u sklopu četrdesetsatne sedmice, u koju se uračunava i vrijeme pripreme za časove, ispravljanje pismenih radova, saradnja s roditeljima, rad s organima škole, poslovi za direktora i slično.
Kako se podaci iz elektronskog sistema koriste prilikom obračunavanja plate i ko to provjerava ili ne provjerava – to ne znam, ali me zanima da li je moguće da Ministarstvo priprema radnike, nastavnike i nastavnice na kancelarijsko radno vrijeme, pri čemu ćemo i vrijeme mimo časova morati provoditi u školi, pripremajući se, bez odgovarajuće opreme, za nastavu. Hoćemo li otkucavati osmosatnu dnevnicu bez obzira na težinu posla koji obavljamo tokom nastavnih časova od 45 minuta – pita se ova profesorica.
Alihodžić kaže da je to nemoguće jer škole nemaju prostor za to.
Mi nemamo prostorija za provođenje instrukcije prema kojoj bi nastavnici bili na radnom mjestu osam sati. Ne možemo staviti trideset nastavnika u zbornicu da pišu pripreme i ispravljaju radove, nemamo dovoljno mjesta za organizovanje ureda – navodi Alihodžić i zaključuje da bi škole, da imaju mogućnosti, sve aktivnosti najradije organizovale u školskim prostorima., piše Školegijum.ba