Iako su imali rok od 30 dana, privremeni Upravni odbor (PUO) Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu nije obavijestio ombudsmene šta su poduzeli nakon što je prošlog mjeseca Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine utvrdila da su povrijeđena ljudska prava kandidata za generalnog direktora KCUS-a.
Podsjetimo, ombudsmeni su u februaru i martu zaprimili žalbe sva tri kandidata (prof. dr. Ismet Gavrankapetanović, doc. dr. Alen Pilav i prof. dr. Mevludin Mekić) u kojima se ističe prigovor protiv odluke PUO od 10. februara 2025. godine da se poništi konkurs za izbor Gavrankapetanovića na mjesto generalnog direktora KCUS-a. Ni druga dva kandidata tada nisu dobila podršku.
Nakon razmatranja prigovora ombudsmani su 12. maja 2025. godine PUO KCUS-a uputili preporuku kojom se predlaže: da, imajući u vidu navode izražene u preporuci, svoje postupanje vrate u pravni okvir, a u cilju osiguranja temeljite primjene Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH, te poduzme sve zakonom propisane aktivnosti i mjere radi osiguranja primjene zakona i onemogućavanja zloupotrebe prava stranaka.
Ombudsmeni su tada preporučili PUO KCUS-a da ih u roku od 30 dana, računajući od dana prijema preporuke, obavijeste o preduzetim aktivnostima na njenoj realizaciji.
Iz Institucije ombudsmena BiH u odgovoru Faktoru dodaju da su konkretnom preporukom obuhvaćeni navodi koji su se ticali više kandidata u konkretnom konkursu, te da se nisu odnosili samo na povrede ljudskih prava Gavrankapetanovića.
– Ombudsmani za ljudska prava BiH, sukladno članku 32. Zakona o ombudsmenu za ljudska prava BiH, nakon provedenog postupka istraživanja, odgovornom tijelu mogu dati preporuke s ciljem otklanjanja uočenih povreda ljudskih prava. Tijela koja dobiju takve preporuke dužna su pismeno odgovoriti i obavijestiti ombudsmene o učinku preporuka u roku koji su ombudsmeni odredili. Ako odgovomo tijelo ne poduzme mjere iz preporuke ili ako ne obavijesti ombudsmene o razlozima njihovog nepoduzimanja, ombudsmani neposredno višem tijelu ukazuju na tok predmeta i na dalje preporuke.
U vezi sa konkretnim predmetom, Institucija ombudsmena još nije obaviještena o aktivnostima koje su poduzete na realizaciji preporuke te će nastaviti pratiti njenu realizaciju – stoji u odgovoru Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH.
No jedan od članova PUO, koji nas je zamolio da mu ne objavljujemo ime, kaže kako se na prošlom sastanku govorilo o prigovorima nekih kandidata za direktora KCUS-a i dopisu koji je stigao od ombudsmena, te da je Pravnoj službi KCUS-a naloženo da pripremi tekst odgovora ombudsmenima za ljudska prava BiH.
– Nekim članovima PUO ne sviđa se preporuka ombudsmena. Ono što je tada na sjednici rekao jedan od članova PUO, koji je pravnik, a što je za mene bilo šokantno, jeste da se preporuke ombudsmena ne moraju uzeti kao takve i da se ne moraju ispoštovati. To je osoba koja radi u Ministarstvu pravde FBiH, što je najžalosnije, i koja kao takva smatra da preporuke Institucije ombudsmena BiH nisu obavezujuće. Pitam se čemu onda ta institucija služi, kakva je njena svrha uopće – naglašava član PUO KCUS-a.
Dodaje da je većina članova na sjednici branila prethodne odluke PUO.
– Neki članovi, među kojima sam i ja, bili su protiv takvog stava, jer od početka nismo željeli da nastane ovakav haos. Naravno, preglasani smo jer većina članova PUO nije ispoštovala ono što je ombudsmen za ljudska prava tražio.
Nije više uopće bitno da li Gavrankapetanović treba biti generalni direktor KCUS-a ili neko drugi, ali ono što nam je potrebno u svemu ovome jeste da neko pravedno postupi. Iskreno se nadam da će ti ljudi (kandidati za direktora KCUS-a), na osnovu odgovora, tužiti, ne samo federalnog ministra zdravstva Nediljka Rimca, nego i ljude u PUO koji su htjeli da se ovo desi, jer zna se ko je glasao, a ko nije. Ovdje više pravda, zakoni, ombudsmeni za ljudska prava, nemaju nikakve svrhe, sila većine je ta koja preovladava – ističe naš sagovornik.
Navodi kako mnogi u PUO su razmišljanja, da i ako se desi da bilo ko od tri kandidata podnese tužbu i dobije na sudu, odštetu neće namiriti oni nego KCUS, odnosno država.
– Bez obzira na to kakva je politika, smatram da se ovako ne smije raditi – zaključuje član PUO KCUS-a.
Skoro će godina i po kako je Gavrankapetanović imenovan za direktora KCUS-a (28. decembar 2023.), ali funkciju nikada nije preuzeo jer mu je federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac do sada u nekoliko navrata uskratio saglasnost obrazlažući svoj stav time “da Gavrankapetanović nije priložio diplomu o završenom postdiplomskom studiju, nego samo uvjerenje Ekonomskog fakulteta da je uspješno diplomirao u oblasti menadžmenta u zdravstvu”.
PUO 10. februara poništo je konkurs za izbor Gavrankapetanovića nakon čega su sva tri kandidata (Gavrankapetanović, Pilav, Mekić) najavili pravnu borbu.
U međuvremenu PUO zadužio je stručne službe ustanove da sačine tekst javnog oglasa za izbor i imenovanje generalnog direktora KCUS-a, ali konkursa nema.
Zbog svega KCUS je godinu i po u v. d. mandatu nakon što je Upravni odbor 27. novembra 2023. razriješio dužnosti dotadašnju generalnu direktoricu prof. dr. Sebiju Izetbegović i za vršitelja dužnosti direktora imenovao doc. dr. Alena Pilava.
Pilavu je šestomjesečni mandat istekao u petom mjesecu prošle godine, a onda ga je 28. maja 2024. zamijenila prof. dr. Hajrija Maksić, kojoj je u augustu produžen drugi mandat, a koji je istekao 28. novembra prošle godine.
Maksić je i dalje v. d. generalne direktorice ustanove.