Vesna Pusić, bivša šefica diplomatije Hrvatske, komentarisala je aktuelna politička događanja u svijetu, ali u regionu, sa posebnim fokusom na Bosnu i Hercegovinu.
Govoreći o ruskoj invaziji na Ukrajinu, Pusić smatra kako se ona može odraziti na područje Zapadnog Balkana.
– To je najosjetljivije od svih područja zato što nije u potpunosti integrirano niti u NATO niti u EU, a s druge strane je okruženo, na neki način je u srcu EU. Dakle okruženo je teritorijom EU i vrlo je pogodno za destabiliziranje. Tako da se vrlo snažno može odraziti, nažalost. Mislim, u prvom redu, na produbljivanje političke krize jer je ta tragična situacija sa agresijom na Ukrajinu istovremeno i određena šansa za Zapadni Balkan i jugoistočnu Evropu jer mislim da su se i EU i SAD dosta uozbiljile na tu temu. Ovo poigravanje sa različitim lokalnim destabilizatorima koji, u prvom redu, služe kao neka vrsta produžene ruke ruske politike, da su zaključili da je to preopasno i da ovaj teritorij treba konsolidirati kao evropski teritorij, što i jeste, rekla je Pusić.
Po pitanju kandidatskog statusa naše zemlje za Evropsku uniju, Pusić ističe kako je BiH to trebala već dobiti, ali Evropsku uniju ne smatra krivcem zbog čega se to još uvijek nije desilo.
– Ali u slučaju BiH za to nije odgovorna EU. Ona je odgovorna za slučaj Sjeverne Makedonije i Albanije, ali što se BiH tiče to su domaći majstori odgovorni za to što BiH već nema kandidacijski status. Međutim, brži prijem – pitanje je što to znači. EU svakako nije institucija koja u trenutku kad se u Evropskom vijeću odluke donose jednoglasno, sigurno nije spremna da tamo sjedi Dodik ili Čović, kazala je ona.
Za člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika kaže kako je on “produžena ruska ruka u BiH”. Ipak, tvrdi kako su sankcije za Rusiju i Putina prepale političare u BiH i regionu, a cijelu situaciju sa pritiscima i ekonomskim sankcijama uporedila je sa režimom Slobodana Miloševića.
– On je neka vrsta produžene ruke ruske politike u BiH. To se dogodilo postepeno, to nije bilo tako od početka. Svi ovi ljudi koji su se značajno obogatili za vrijeme svog boravka na vlasti, na kraju potraže neko utočište u savezništvu s Rusijom. To se dogodilo sa Orbanom, to se dogodilo sa Dodikom. On sigurno ne očekuje da bi ga EU zaštitila u tom bogaćenju i tom cijelom poslu kao što bi ga zaštitila Rusija. Međutim, činjenica da je Rusija sada pod oštrim sankcijama, da je i sam Vladimir Putin pod oštrim sankcijama i čini se zapravo vrlo distanciran i od svoje vlastite zemlje i od realnosti. Mislim da je to malo prestrašilo ili uozbiljilo političare i u BiH i uopće na Zapadnom Balkanu jer ono što su smatrali da je čvrsto, nesalomljivo i apsolutno sigurno je sada pod takvim ekonomskim sankcijama i pritiskom i jako sliči na nešto što smo mi u mikro razmjeri već vidjeli, a to je Slobodan Milošević, ističe Pusić u intervjuu za Federalnu televiziju.
Kaže kako prema Dodiku očekuje “puno aktivniju politiku”, za koju smatra da je sada došla na dnevni rad nakon sankcija.
– Neke stvari se ne mogu riješiti samo sa Dodikom. Moraju se rješavati sa Rusima ili ih on mora riješiti na neki način i udaljiti se od ruskog uticaja. Sankcije su svakako vrlo neugodna stvar čak i za zemlju kakva je Rusija, a kamoli za Milorada Dodika. Mislim da tu uz sankcije treba jedna puno aktivnija politika, ali moje je mišljenje da je ona upravo sada na dnevnom redu, poručuje ona.
Dotakla se Pusić i položaja Hrvata u BiH, ona kaže kako su HNS i HDZ BiH odgovorni za stvaranje atmosfere u kojoj se Hrvati osjećaju nesigurno i izdominirano.
– Za HNS i HDZ BiH ne mogu se sjetiti nijedne bitne stvari za koju su u pravu. Međutim, ta činjenica svejedno ne mijenja to da je i njihova politička retorika i demografska slika, veliki odlazak Hrvata iz BiH, su stvorili atmosferu gdje postoje Hrvati u BiH koji se osjećaju nesigurno, manjinski, izdominirano i smatraju da je važno da im se garantiraju neka kolektivna prava. Moje je mišljenje da to treba učiniti, međutim ne pod cijenu BiH kao građanske države. Drugog tipa moderne države, osim građanske, nema. Nije važno da li su Hrvati u BiH stvarno ugroženi ili nisu. Važno je da li se oni tako osjećaju. Ako se tako osjećaju potrebno je na taj temeljni model građanske države ugraditi još neke forme garancije kolektivnih prava, rekla je Pusić.
Prema njenom mišljenju, glavni problem Hrvata u BiH nikada nije bio Željko Komšić, već Dragan Čović.
– Moj dojam nije nikad ni bio da je glavni problem Željko Komšić. Moj dojam cijelo vrijeme je da je glavni problem Dragan Čović. To je glavni problem, spašavanje Dragana Čovića. Razumijem ideju predsjednika Milanovića da treba zaštiti Hrvate. Po mom mišljenju treba zaštiti i Hrvate i Srbe i Bošnjake u BiH koji su se dosta napatili sa različitim liderima. Ali mislim da je model koji predlaže Čović pogrešan. Taj model je 30 godina štetio Hrvatima u BiH. Bolje i manja BiH ali etnički homogena. Ta ideja da se cijelo vrijeme dogovara oko Izbornog zakona sa tim prijedlogom HDZ-a BiH, s kojim ne vidim šta se tu ima dogovarati. To nije model koji je dobar za BiH. On je dobar za to da imate tri gazde koji svako ima svoj narod koji drži u šaci, smatra ona.
