Cijene gasa u Evropi divljaju već sedmicama. Samo prošle srijede cijena je skočila više od 25 odsto. Od početka godine cijene su na holandskoj berzi gasa TTF hub, koja je referentno mjerilo za evropske cijene, skočile vrtoglavih 350 procenata. Evropske vlade su zabrinute, a Putin uvjerava da ne koristi gas da bi ucjenjivao Evropu, već samo da su potrebni novi ugovor ako Stari kontinet želi više ruskog gasa.
Za evropske vlade i dobavljače gasa, ali i potrošače, bilo kompanije ili građane, ovo je znak za uzbunu. A sezona grijanja tek je počela i zima tek dolazi. U Velikoj Britaniji su predstavnici čelične, hemijske i industrije gnojiva zatražili pomoć od vlade kako bi bili sigurni da će njihovi pogoni moći nastaviti raditi preko zime.
Problemi nisu od jučer
No za Putina, kako piše “New York Times”, ovo je došlo kao dar. Iako je on prošle srijede najavio povećanje isporuke, svalio je odgovornost na evropske zemlje čija se “politika sastojala od izlaska iz dugoročnih ugovora”.
– Pogriješili su. Pustićemo ih da se smrznu ove zime, a zatim će postati razgovorljiviji – poručio je.
Kako podsjećaju evropski mediji, problemi sa isporukom gasa nisu od jučer – 2009. ruski prekid dotoka gasa preko Ukrajine, zbog spora s tom zemljom oko cijena, dugova i provizija, izazvao je nestašice u nizu evropskih zemalja.
Situacija se dodatno zakomplikovala izbijanjem građanskog rata u Ukrajini i ruskom aneksijom Krima te zapadnim sankcijama koje su uslijedile.
Ruski gigant “Gazprom” krenuo je u postupno smanjivanje isporuke gasa kroz ukrajinski gasovod, gradeći u isto vrijeme alternativne Sjeverni tok 1 i 2, kao i Južni tok, koji je obustavljen i zamijenjen sličnim, Turskim tokom.
Zavisnost o ruskom gasu
Evropa zbog toga već godinama pokušava da smanji svoju rizičnu zavisnost o ruskom gas i diverzifikuje svoje snabdijevanje energijom, bilo ulaganjem u zelene izvore električne energije ili povećanim uvozom američkog ukapljenog prirodnog gasa (LNG).
Sada Putin može trljati ruke, jer Evropa još jednom mora gledati na istok u nadi da će Rusija “odvrnuti ventil” i napuniti rekordno niske zalihe gasa na Starom kontinentu.
Putin je pak u srijedu pokušao suzbiti prozivke za ucjenu gasom u razgovoru za CNBC u sklopu Ruske energetske sedmice, tvrdeći da Rusija “ne koristi (gas kao) oružje”, te da su optužbe o namjernom uskraćivanju vitalnog energenta “politički motivisane besmislice”.
– Ako traže da povećamo količinu, mi smo to spremni učiniti. Povećaćemo isporuku onoliko koliko nas naši partneri traže. Nema odbijanja, nikakvog – dodao je Putin.
Trenutni ugovori
Njegov portparol Dimitrij Peskov ranije je izjavio da Gazprom isporučuje Evropi gas u maksimalnim količinama pod trenutnim ugovorima, a da se o bilo kakvom povećanju treba ponovno pregovarati, jer “ništa se ne može isporučiti bez ugovora”. Time je odgovorio na optužbe Međunarodne agencije za energiju (IEA) i više zastupnika Evropskog parlamenta da Gazprom ne želi da ispuni potražnju.
I Rojters je prošlog mjeseca u svojoj analizi zaključio da Evropu ove godine čeka “skupa zima zbog rastućih cijena energije” koje će na svom džepu osjetiti svi građani.
Ruske kalkulacije s isporukom gasa na evropsko tržište svakako nisu jedini faktor eksplozivnog rasta cijena. Tu su i preoptimistično oslanjanje na zelene izvore energije i sve ozbiljniji problemi u lancu snabdijevanja uzrokovani pandemijom, nagli porast potražnje s okončanjem lockdowna, nedostatak kapitalnih investicija, ali i problemi sa samom arhitekturom tržišta gasa, koje je neadekvatno regulisano, pogotovo u Velikoj Britaniji, gdje se u isto vrijeme podstiče agresivna konkurencija i rizično poslovanje među snabdjevačima dok državni regulator određuje maksimalne cijene.