Predsjednica Savjeta Federacije Gornjeg doma Federalne skupštine Ruske Federacije Valentina Matvijenko u ponedjeljak stiže u dvodnevnu posjetu BiH, gdje će se sastati sa najvišim bh. zvaničnicima.
Njena je biografija impozantna, te stoga ne treba čuditi što je desna ruka i osoba od najvećeg povjerenja predsjednika Rusije Vladimira Putina.
Rođena je 7. aprila 1949. godine. Na Lenjingradskom hemijskom i farmaceutskom instititutu diplomirala je 1972. godine. Od 1984. do 1986. radila je kao prvi sekretar Odbora Distrikta Krasnogvardeysky CPSU u Lenjingradu ( danas St. Petersburg). Godine 1985. diplomirala je na Akademiji društvenih znanosti u okviru Centralnog odbora CPSU. Od 1986. do 1989. radila je kao zamjenik predsjednika Izvršnog odbora Gradskog vijeća Lenjingrada. Godine 1989. izabrana je za narodnu zastupnicu u SSSR-a.
Bila je jedna od najmlađih žena – zastupnica, na čelu Vrhovnog sovjetskog odbora o ženama i porodici. Godine 1991. diplomirala je kurseve unapređenja vodećih diplomatskih radnika na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova SSSR-a. 1991. Godine odlazi u diplomatsku službu, gdje radi do 1998. godine. Od 1991-1994. godine bila je ambasador Ruske Federacija u Republici Malti.
Od 1995-1997 obavljala je poslove direktorice Odjela za odnose sa subjektima Federacije, Parlamenta i društvenih i političkih organizacija, i bila je član rukovodstva Ministarstva vanjskih poslova. Od 1997-1998 bila je ambasador Rusije u Grčkoj, a od 1998-2003 potpredsjednica Vlade Ruske Federacije. 2003-2011 U periodu od 2003. do 2011. godine Matvienko je imenovana za predsjednika Sjeverozapadnog saveznog okruga Rusije, a potom je izabrana za guvernera St. Petersburga.
Trenutna funkcija Valentine Matvijenko je treća po važnosti u državi, odmah poslije premijerske i predsjedničke. Osim što je predsjednica Savjeta federacije, Matvijenkova je i stalni član Savjeta bezbjednosti Rusije.
Prije 14 godina bila je na poziciji zamjenika premijera, a na preporuku Putina prebačena je na funkciju izaslanika šefa države u Sverozapadnom federalnom okrugu.
Ona je blisko povezana s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Koliko je blizak Putinov saveznik govori i to što ju je 2011. godine postavio na čelo gornjeg doma parlamenta čime ju je napravio najmoćnijom ženom u zemlji. Ona je tako ujedno postala i prva žena na toj funkciji.
Na meti atentatora
Pisalo se i o pokušaju atentata na Matvijenkovu. Federalna služba bezbjednosti Ruske Federacije objavila je u maju 2007. godine, u vrijeme dok je bila na funkciji gubernatora Sankt Peterburga, da je zarobila dva pripadnika omladinske vjerske grupe koja je navodno pripremala atentat na ovu visoku rusku funkcionerku i to upotrebom ručnih granata i plastičnog eksploziva.
Mediji su objavljivali da je riječ o pripadnicima islamske terorističke organizacije “Ćelija”.
Među prvima za Obamine sankcije
Sedamnaestog marta 2014, dan poslije referenduma o statusu Krima, Matvijenko je postala jedna od sedam osoba kojima je predsjednik SAD Barack Obama nametnuo sankcije.
One su obuhvatale zamrzavanje njihove imovine u SAD i zabranu ulaska u SAD. Zbog uloge u pripajanju Krima Ruskoj Federaciji 2014, i Kanada ju je 17. marta 2014. stavila na spisak sankcionisanih lica.
(E.L.)