Komitet za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) na današnjoj sjednici raspravlja o izvještaju Paula Rangela o stanju u našoj zemlji, pišu Vijesti.ba.
U najavi rasprave istaknuta je ocjena da institucije sporo rade na procesu pristupanja EU. Kako je navedeno, institucije su pozvane da ispune 14 ključnih prioriteta, odnosno uslova za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u EU.
Secesionizam i propast izborne reforme
U izvještaju, kojim su članovi AFET-a informisani o BiH, kao ključne prepreke na EU putu BiH navedeni su secesionizam političkih elita iz RS i propast izborne reforme.
Na početku svog obraćanja, stalni izvjestilac za BiH u EP-u Paulo Rangel podsjeća da je prije 30 godina počeo tragični rat u BiH, te da nakon tri decenije svjedočimo napetostima koje onemogućavaju napredak zemlje ka euroatlantskim integracijama.
– Prijete teritorijalnom integritetu zemlje i ustavnom poretku i jednakim pravima svih građana. U ovom izvještaju istakli smo dva ključna problema koja su glavna prepreka koja su glavna prepreka u ispunjavanju 14 prioriteta.
Prvo je secesionistička retorika predstavnika političke elite u RS i njihovo povlačenje iz institucija i činjenica da ne postoji volja da se postigne sporazum o reformi Izbornog zakona. Rješavanje tih problema omogućilo bi dalje reforme koje se traže u tekstu.
Zato u nacrtu izvještaja tražimo od svih aktera da postignu sporazum o Izbornom zakonu. Izbori se moraju održati prema definisanom kalendaru – govori Rangel.
U izvještaju se, nastavlja, također poziva da EU iskoristi sve alate koje ima na raspolaganju uključujući i ciljane sankcije protiv destabilizirajućih faktora u zemlji.
– Finansiranje EU pod programom “IPA 3” se mora definisati pod uvjetom da se predstavnici iz RS vrate u državne institucije. Izmjene Krivičnog zakona koji će kažnjavati negiranje genocida, to mora biti uključeno u Krivični zakon i to se ne može tolerisati.
Isto tako, Bosna i Hercegovina se mora uskladiti s evropskom sigurnosnom i vanjskom politikom, a to se prije svega odnosi na sankcije protiv Rusije i Bjelorusije. BiH bi mogla biti sljedeći front destabilizacije koji bi Kremlj želio otvoriti u Evropi – smatra Rangel.
Prema njegovim riječima, Ured visokog predstavnika (OHR) i operacija “Althea” moraju i dalje raditi na održavanju mira.
Na kraju obraćanja Rangel je poručio kako mu nije jasno zašto neki smatraju kontradiktornim poštivanje prava svih građana i postojanje konstitutivnih naroda.
Kösterov amandman
Njemački europarlamentarac Dietmar Köster imao je amandman na izvještaj koji je podnio Rangel. Köster je amandman uložio na koncept konstitutivnih naroda.
– BiH je u dubokoj političkoj krizi, pogotovo zbog postupaka političkih predstavnika RS, ali ne bismo smjeli odustati od naše borbe za demokratskom BiH unutar EU. Zato mi je drago da razgovaramo o toj zemlji, da razmatramo Izvještaj kolege Rangela.
Mislim da smo ostvarili dobru saradnju na temu Bosne i Hercegovine. Ne slažemo se oko svega, ali slažemo se oko glavnog cilja – da BiH postane funkcionalna, demokratska, mirna država unutar Evropske unije – jasan je bio Köster.
Kaže kako mu je žao što se u Izvještaju spominje koncept konstitutivnih naroda – mi želimo da bez obzira na etničku pripadnost, svaki čovjek ima ista prava – jedan čovjek, jedan glas.
Grošelj: BiH zaslužuje kandidatski status
Slovenski europarlamentarac Klemen Grošelj poručuje da Bosna i Hercegovina zaslužuje kandidatski status za Evropsku uniju.
– Ovaj izvještaj predstavlja dobar temelj za buduće razgovore. BiH je na raskrsnici. Reforma izbornog sistema je veoma važna. Zaista mislim da BiH mora biti država svojih građana – govori Grošelj.
Potcrtava kako mu je u izvjesnom smislu jasan pojam konstitutivnih naroda – međutim “kada počnemo razgovarati sa ljudima u BiH, vidimo da belgijski model ima specifičnosti i neće nam moći pomoći da premostimo blokade u BiH”.
– Evropska unija zato mora tražiti da se presude provode. Što se tiče Izbornog zakona, uredu ako postoji konsenzus, ako ne, izbori se trebaju održati prema trenutnom zakonu. Tu je i također pitanje Milorada Dodika i njegovih secesionističkih tendencija – rekao je Grošelj, te naglasio važnost povlačenja poteza kako BiH ne bi postala žarište novog sukoba.
Von Cramon: Imenovati krivce
Viola von Cramon iz Njemačke kaže kako znaju da je situacija u BiH vrlo osjetljiva, te da se moraju jasno imenovati krivci.
– Stoga, Zeleni pozdravljaju sankcije protiv onih koji destabiliziraju državu – kazala je Von Cramon, te dodala da se u Izvještaju navodi da se izbori moraju održati u predviđenom roku.
Također, izbori se, kako je navela, moraju održati na slobodan i pravedan način, i bezuvjetno.
– BiH treba biti funkcionirajuća država, zato se ovim Izvještajem treba osuditi miješanje različitih ljudi u te postupke, uključujući i hrvatskog predsjednika (Zorana Milanovića, op.a.), koji nije predsjednik Bosne i Hercegovine. Treba slijediti načelo kvalitete i nediskriminacije svih građana te države – jasna je Von Cramon.
Ocjenjuje da je ključan element i uloga visokog predstavnika, te da treba spriječiti Milorada Dodika na izvršavanju određenih ovlasti – OHR treba ponovo donijeti određene mjere bude li to potrebno.
– Isto tako, u ovom Izvještaju se podržava misija “Althea” i tražimo da se sprječavaju eskalacije – dodaje Von Cramon.
Zovko kontra Köstera
Za razliku od Köstera, hrvatska europarlamentarka Željana Zovko je, očekivano, podržala koncept konstitutivnosti naroda.
– Mislim da je vrlo važan način da se uravnoteži situacija u Bosni i Hercegovini, da se budući izbori održe uredno, da se uzme u obzir i međunarodni mirovni sporazum i da Bosna i Hercegovina bude sigurna država kao buduća zemlja kandidatkinja – rekla je Zovko.
Potom je odgovorila Kösteru.
– Što se tiče kolege iz kluba Socijalista, ja mislim da kada ovdje govorite o konstitutivnim narodima, ovdje zadiremo u Ustav Bosne i Hercegovine, a opasno je zadirati u temelje jedne države – poručila mu je Zovko.
Reuten: Paziti na svaku naznaku negiranja genocida
Nizozemski europarlamentarac Thijs Reuten izričito je naglasio da se, osim onoga što je spomenuto u izvještaju, mora posebno paziti na svaku naznaku negiranja genocida u Bosni i Hercegovini.
– Mislim da je to zaista važno, da se mi kao parlament zalažemo upravo za to načelo, da ne možemo dopustiti da niti sada niti u bilo kojim vidovima uređenja u BiH niko ne može negirati genocid – rekao je Reuten.