Revizija utvrdila neefikasnost “koronazakona”: Najugroženiji ostali bez subvencija, ko je dobio najviše

Preporučujemo

Mjere iz Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica koronavirusa, koje su predstavljale prvi odgovor nadležnih institucija Federacije Bosne i Hercegovine na nastalu krizu, nisu dovoljno ublažile posljedice koje je pandemija COVID-19 ostavila na privredu, piše u novom izvještaju revizije učinka kojeg je objavio Ured za reviziju institucija u FBiH.

Revizija je pratila kolika je bila efikasnost Zakona, te konstatovala da mjere za ublažavanje negativnih posljedica pandemije koronavirusa, koje je prošle godine usvojila FBiH, nisu efikasno planirane, niti su efikasno realizirane. Također, nije na pravi način praćena njihova provedba i efekti koji su ostvareni.

- -

Ured za reviziju je kontrolisao aktivnosti Vlade FBiH, Federalnog ministarstva finansija, Porezne uprave FBiH te Razvojne banke poduzete od marta do decembra 2020. godine.

Konstatovano je da je Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica donesen skoro dva mjeseca nakon proglašenja stanja nesreće u FBiH i nakon što je već došlo do značajnog pada zaposlenosti za više od 26.000 zaposlenih. Samo od momenta kada je zakon dostavljen Parlamentu FBiH do momenta kada je usvojen, prošao je mjesec.

Istaknuta je i jako niska realizacija Zakona. Od planiranih 488 miliona KM, utrošeno je oko 91 milion KM, dok su istovremeno pale ekonomske aktivnosti, javni prihodi i broj zaposlenih. Ovaj novac potrošen je samo za subvencioniranje doprinosa, koje je bilo jedna od mjera.

Mjere predviđene Korona-zakonom

- -

– Prva isplata, koja se odnosila na april, izvršena je sredinom jula 2020. godine, naredna isplata (za maj, juni i razlika za april) izvršena je u augustu, dok je posljednja isplata (razlika za april, maj i juni) izvršena nakon više od sedam mjeseci od donošenja Zakona, u decembru 2020. godine.

Iako je osnovni cilj ove mjere bio smanjenje pada zaposlenosti, podaci pokazuju da je upravo tokom aprila, za koji su isplaćene subvencije najvećem broju poslovnih subjekata, zabilježen i najveći pad broja zaposlenih od 18.643 osobe – piše u izvještaju.

Revizori su kritizirali jer je osnovni kriterij za ostvarivanje prava na subvencioniranje bio pad prometa viši od 20 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, te jer nije omogućeno da se značajnije pomogne najugroženijim, koji su u periodu “lockdowna” imali zabranu rada.

– Prilikom ostvarivanja prava na subvenciju na jednak način su vrednovani poslovni subjekti koji su imali smanjenje prometa za 20 posto kao i oni koji su imali smanjenje prometa za više od 70 posto – dodali su revizori koji su ponovili da su korisnici subvencija većinom smanjivali broj zaposlenih, te da su subvencionirani oni koji nisu prestajali raditi.

Kao primjer su naveli da su dva trgovačka centra dobila dva miliona KM subvencija za april, a ti trgovački centri nisu obustavljali rad i u martu prošle godine su imali čak i veći promet u odnosu na mart 2019. godine.

– S druge strane, poslodavci iz najugroženijih grana privrede, poput ugostiteljstva, turizma i mali obrtnici, nisu u dovoljnoj mjeri imali koristi od ove mjere. Također, evidentirani su slučajevi subvencioniranja poslovnih subjekata u većinskom vlasništvu FBiH – piše u izvještaju u kojem je dat i pregled firmi koje su dobile najviše subvencija za april.

Top 20 dobitnika subvencija iz Korona-zakona

Tako je, nadalje se navodi, za dva preduzeća u većinskom vlasništvu FBiH samo za april 2020. godine isplaćeno gotovo 450.000 hiljada KM subvencija, a radi se o firmama Igman Konjic i Unis-Ginex Goražde.

– Iako je primarni cilj mjere bio zaustaviti otpuštanje radnika, konstatovano je da su poslovni subjekti koji su primili značajne iznose subvencija za april, maj i juni smanjivali broj zaposlenih iz mjeseca u mjesec. Primjera radi, kod jednog poslovnog subjekta koji je za navedeni period dobio subvencije u ukupnom u iznosu od oko 650.000 KM, broj zaposlenih u junu 2020. godine smanjio se za 214 osoba u odnosu na april iste godine – stoji u izvještaju, u kojem se navodi da je riječ o firmi Olip-Bosna Travnik.

Revizori su istakli da su izostale veće aktivnosti koje su mogle doprinijeti da više firmi bude obuhvaćeno mjerom subvencioniranja doprinosa, što je moglo značajnije zaustaviti otpuštanje radnika.

Zamjerili su i jer nisu dovoljno uvažavani stavovi socioekonomskih aktera prilikom planiranja mjera, kao i to što Vlada FBiH nije osigurala sveobuhvatne informacije o realizaciji većine mjera.

Ured za reviziju napomenuo je i da je Garancijski fond, koji je formalno uspostavljen u maju 2020. godine, postao funkcionalan tek krajem godine, te da je od predviđenih 500 miliona KM, do kraja 2020. godine iskorišteno oko 10 miliona KM, odnosno 2 odsto. Ipak, riječ je o dugoročnoj mjeri pa nadležni, ističu revizori, očekuju efekte u narednom periodu.

– Postoji značajan prostor za unapređenje efikasnosti nadležnih institucija u planiranju i realizaciji budućih mjera za smanjenje ekonomskih posljedica pandemije. Uzimajući u obzir nemogućnost privrede da samostalno prevaziđe poremećaje izazvane pandemijom, efikasan odgovor od iznimne je važnosti kako bi se potaknuo ekonomski oporavak i stvorile pretpostavke za ubrzan rast – navedeno je, između ostalog, u revizorskom izvještaju.

Najnovije

Načelnik Sokoca priznao: Pozvan sam iz banke na razgovor i prošle sedmice je moj račun ugašen…

-Srpska demokratska stranka preživjela je mnoge krize u proteklom periodu pa će i ove najnovije udare o pitanju gašenja...