RS zanemaruje dio ustava koji propisuje dodatne nadležnosti, zato je šuma državno vlasništvo

preporučujemo

Jučerašnja odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kojom je utvrđeno da pojedine odredbe Zakona o šumama Republike Srpske nisu u skladu s Ustavom BiH, dodatno je zaoštrila odnose u BiH i ponovo pokrenula brojne diskusije o utemeljenju same presude.

S tim u vezi kontaktirali smo eksperte ustavnog prava Nurku Pobrića i Kasima Trnku, koji su prokomentarisali odluku Ustavnog suda BiH.

“Sud je i ranije u nekim presudama slične prirode odlučivao isto. To su takozvana javna dobra, šume, rijeke itd. koja pripadaju isključivo državi. Država može donijeti zakon o upravljanju tim dobrima ili dijelom tih dobara, povjeriti ih nižim nivoima vlasti, recimo u konkretnom slučaju, kad je riječ o BiH, može se nešto od toga povjeriti entitetima, da oni raspolažu, upravljaju itd. Čak i nižim nivoima vlasti. Ali nema zakona na nivou Federacije BiH, ne postoji zakon o šumama, u RS-u postoji taj zakon. Njemu je trebao prethoditi državni zakon koji također ne postoji”, rekao je Pobrić.

Kasim Trnka je kazao da je Ustavni sud uporište za odluku našao u činjenici da se u Ustavu Bosne i Hercegovine pojam država koristi samo u kontekstu Bosne i Hercegovine, a ne njenih entiteta te da se u članu 3, stav 5 Ustava BiH, koji se odnosi na dodatne nadležnosti BiH, stoji, između ostalog, da će država BiH preuzeti one nadležnosti koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavinosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine.

S tim u vezi Republika Srpska se isto tako pozivala na Član 3, stav 3, u kojem stoji da sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu Ustavom izričito povjerena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima, ali je zanemarivala stav 5, u kojem se spominju dodatne nadležnosti države.

U vezi s argumentacijom RS-a da u Ustavu BiH izričito ne stoji da je imovina državna, Pobrić je kazao da to ne mora biti tako.

“Ne mora biti izričit član da je nešto državno ili nije državno, ali ja još nisam čitao obrazloženje te presude. Sud se poziva na određene druge odredbe, recimo odredbe o suverenitetu BiH, odredbe o vladavini prava itd. Onda se poziva na presedane, na neke ranije odluke, odluke Ustavnog suda o istoj ili sličnoj materiji. Prema tome ne mora biti, mi smo navikli da sve što nije izričito propisano kao da je dozvoljeno. Ne mora to biti tako. Sud je to jednim tumačenjem, interpretacijom, ne samo jedne već više odredbi Ustava, odlučio da su neke odredbe ili čitav Zakon o šumama RS-a nije u skladu s Ustavom BiH”, rekao je Pobrić.

Na pitanje zašto pitanje imovine nije riješeno već u Dejtonu, Trnka je istakao da je cilj sudionika pregovora bio da se što prije potpiše sporazum kojim će se zaustaviti rat te se iz tog razloga nije mislilo na sve detalje i napravljeni su mnogi kompromisi.

Najnovije

Tragedija u Brčkom: Nekoliko osoba stradalo u požaru, spašeno četvero djece

U požaru koji je zahvatio stambeni objekat u brčanskom naselju Suljagica sokak, u Mostarskoj ulici, prema pisanju lokalnih medija...