Rusija pokušava odvratiti Sjedinjene Američke Države od eventualnog napada na Iran, upozoravajući da bi takav potez mogao radikalno destabilizirati Bliski istok, izjavio je u srijedu zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov. Istovremeno, Moskva procjenjuje da izraelski napadi na Iran nose rizik izazivanja nuklearne katastrofe.
Podsjetimo, Rusija i Iran su u januaru potpisali sporazum o strateškom partnerstvu, dok Rusija i dalje održava određene odnose i s Izraelom, iako je rat u Ukrajini dodatno zakomplikovao odnose sa izraelskim vlastima. Ruska ponuda da posreduje u sukobu između Irana i Izraela do sada nije prihvaćena.
Rjabkov je, govoreći na marginama ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, rekao za agenciju Interfax da Moskva poziva Washington da se suzdrži od direktnog vojnog uplitanja.
“To bi bio korak koji bi radikalno destabilizirao cijelu situaciju”, izjavio je Rjabkov, kritikujući sve češće “spekulacije i nagađanja” o mogućem američkom napadu.
Upozorenjima se pridružio i šef ruske vanjske obavještajne službe SVR, Sergej Nariškin, navodeći da je situacija između Irana i Izraela sada kritična. Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da su izraelski napadi na iransku nuklearnu infrastrukturu doveli svijet “na milimetar od katastrofe”.
„Gađaju se nuklearni objekti“, rekla je Zaharova za Reuters, dodajući da je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) već zabilježila stvarnu štetu.
„Gdje je međunarodna zajednica? Gdje su svi ekolozi? Ne znam da li misle da su dovoljno daleko da ih radioaktivni val neće pogoditi. Neka pročitaju šta se dogodilo u Fukushimi“, kazala je, aludirajući na nuklearnu nesreću u Japanu 2011. godine.
Iako je potpisan 20-godišnji sporazum o strateškom partnerstvu između predsjednika Rusije Vladimira Putina i iranskog predsjednika Masuda Pezeškijana, Rusija se nije obavezala na vojnu pomoć Teheranu, uprkos bliskim vojnim vezama.
Putin, koji je u decembru prošle godine izgubio važnog saveznika u regiji nakon svrgavanja sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, prošle subote je telefonski razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Putin je ponudio posredničku ulogu Moskve, na što je Trump navodno bio otvoren, ali je naknadno poručio da od Irana očekuje “bezuslovnu predaju”.
Prema izvorima bliskim američkoj administraciji, Trump i njegov tim razmatraju različite opcije, uključujući i aktivno učešće SAD-a u izraelskim napadima na iranske nuklearne objekte.
Sergej Markov, bivši savjetnik Kremlja, izjavio je da bi, iako se Rusija protivi sukobu, on mogao donijeti određene strateške koristi za Moskvu – uključujući rast cijena nafte, povećanu potražnju za ruskom naftom od strane Kine, te preusmjeravanje američkih vojnih resursa iz Ukrajine ka Bliskom istoku.