Rusija se nakon 2024. povlači iz projekta Međunarodne svemirske stanice (ISS), no sve obaveze prema partnerima bit će ispunjene, potvrdio je novi šef Roscosmosa Jurij Borisov nakon sastanka s predsjednikom Vladimirom Putinom. NASA je objavila kako još nije službeno obaviještena o tome, prenose AFP i Reuters.
Borisov je otkrio kako je obavijestio Putina da Roscosmos funkcionira po ranije utvrđenom planu s međunarodnim partnerima i da će Moskva sigurno ispuniti svoje obveze, no da je odluka o ruskom povlačenju s ISS-a nakon 2024. već donesena. Vjeruje da će se dotad početi formirati ruska svemirska stanica koja će postati prioritet ruskoga nacionalnog svemirskog programa.
„Budućnost ruskih letova s posadom trebala bi se prije svega temeljiti na sustavnom i uravnoteženom naučnom programu jer želimo da svaki novi let obogati naša saznanja u svemirskoj sferi“, kazao je Borisov.
Američka svemirska agencija NASA potvrdila je da još nije „službeno“ obaviještena o namjerama Moskve.
„Nismo primili nikakvu službenu informaciju od svojih partnera koja se odnosi na te vijesti“, rekla je NASA-ina direktorica za ISS, Robyn Gates na konferenciji za novinare u Washingtonu.
Sjedinjene Američke Države žele produljiti postojanje ISS-a do 2030. godine.
Zamijenio Rogozina
Borisov je na čelo Roscosmosa imenovan nedavno i na toj je dužnosti zamijenio Dmitrija Rogozina. Dotad je 65-ogodišnji Borisov obnašao dužnost zamjenika premijera i bio je zadužen za ruski vojno-industrijski kompleks, koji uključuje i područje svemira.
„Za mene je to velika čast, ali mi donosi i dodatne obaveze“, rekao je Borisov Putinu.
„Kada govorimo o svemirskoj domeni mogu reći da je u teškoj situaciji i mislim da je moja glavna zadaća ne spustiti letvicu, već je podići, prije svega tako da se omogući realizacija svih potrebnih svemirskih usluga važnih za rusku ekonomiju“, kazao je Borisov Putinu te istaknuo da su posebno važni navigacija, komunikacija i prijenos podataka.
Rusija je 2020. izgubila monopol kada je riječ o slanju u svemir letjelica i lansera. Radi se o pouzdanim ali zastarjelim lanserima i svemirskim letjelicama Sojuz, a svemu je pridonijelo i stupanje na scenu kompanije SpaceX američkog milijardera Elona Muska.
Na saradnju Rusije i Zapada u svemirskoj domeni utjecala je i ruska ofanziva na Ukrajinu pokrenuta 24. februara.
Zapadne sankcije uvedene protiv Rusije upravo zbog napada na Ukrajinu dijelom su utjecale na rusku zrakoplovnu i svemirsku industriju i mogu utjecati i na ISS, te bi redovita opskrba mogla biti prekinuta ili poremećena. I konačno, ruski svemirski sektor godinama muče korupcija i izostanak inovacija, prenosi Hina.