Izložba na otvorenom posvećena prvim godinama nakon Prvog svjetskog rata svečano je otvorena u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, a trajat će do 18. decembra, javlja Anadolu Agency (AA).
Organizator izložbe naziva “Nakon Velikog rata – Nova Evropa 1918. – 1923.“ je EU Info Centar u suradnji s Evropskom mrežom za sjećanje i solidarnost (ENRS) i Ambasadom Republike Poljske u BiH.
Nova putujuća izložba na otvorenom koju je producirala Evropska mreža za sjećanje i solidarnost (ENRS) se fokusira na ovaj period.
Izložba je predstavljena na bosanskom i engleskom jeziku.
Velma Šarić, direktorica Centra za postkonfliktna istraživanja, izjavila je kako je riječ o velikoj izložbi koju je kreirala i osmislila Evropska mreža za solidarnost, ali i Centar za postkonfliktna istraživanja.
“Ova izložba zaista ima jednu veliku vrijednost i ona je, nakon Praga, gdje je i otvorena, odmah doputovala u Sarajevo i ostat će do 18. decembra. Ona ustvari govori o tome kako se formirala Nova Evropa nakon Prvog svjetskog rata. Ono što je bitno za BiH i dio, na koji smo ponosni, a koji smo razvili s Evropskom mrežom, je u stvari to lokalno sjećanje i kako se ljudi na ovim prostorima sjećaju Velikog rata”, pojasnila je Šarić.
Dodala je kako je bitno napomenuti da je nakon Velikog rata formirana Kraljevina Jugoslavija, koja je u neku ruku, pokazala sve probleme koji su se kasnije reflektirali na bh. društvo.
Istakla je kako se nakon Velikog rata u BiH nije moglo formirati jedno zajedničko sjećanje, jer kada se govori o ovom periodu, najviše se vraća na atentat koji je Gavrilo Princip u Sarajevu izveo na austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju.
Ukazala je na to kako još uvijek ne postoji jedinstven stav kada je riječ o Principu, jer jedni smatraju da je izveo teroristički čin koji je pokrenuo Prvi svjetski rat, a drugi da je heroj.
”To ustvari pokazuje kolike probleme mi imamo u smislu komemoracije. Sve se to reflektuje na period ’92. i ’95.”, smatra Šarić.
Dodala je kako izložba ”Nakon Velikog rata – Nova Evropa 1918.-1923.“ govori i o tome kako su žene nakon završetka Velikog rata dobile pravo glasa.
”Naime, do Velikog rata samo u pet zemalja žene su mogle glasati. Nakon završetka Velikog rata, žene su dobile pravo glasa u 20 zemalja, uključujući sve zemlje u EU”, rekla je Šarić u izjavi za AA.
Dodala je kako izložba govori i o segmentu koji se reflektuje na arhitekturu i kako su se počeli razvijati gradovi i umjetnost.
Rafal Rogulski, direktor Evropske mreže za sjećanje i solidarnost, izjavio je kako je cilj izložbe prikazati događaje Prvog svjetskog rata i prvih pet godina nakon završetka rata.
”Želimo Evropljanima prikazati kakva su sjećanja iz tog perioda. Sjećanja na taj period, kada se gradila nova Evropa i tu zapravo vidimo najviše razlika među nama, jer su ta sjećanja drugačija”, rekao je Rogulski.
Dodao je kako je Evropska mreža za sjećanje i solidarnost međunarodna organizacija koja je bavi različitim pitanjima političke historije i historije politike. Dodao je kako Mreža organizira različite događaje, ne samo izložbe nego i konferencije i simpozije sa ciljem kreiranja diskurska među Evropljanima o zajedničkoj prošlosti.
Bartosz Dziewanowski-Stefanczyk, kurator, izjavio je kako se izložba bavi činjenicama i sjećanjima na period između dva rata, kada je nastajala nova Evropa.
”Ova izložba putuje Evropom. Mislim da je ona zanimljiva, ne samo za publiku u Sarajevu nego i širom regije. Koncipirana je uvijek tako da predstavlja činjenice i različita sjećanja iz različitih dijelova Evrope, ali je uvijek uključeno i neko lokalno sjećanje na taj period. Uvijek je rađena dvojezično – na engleskom i lokalnom jeziku”, pojasnio je Dziewanowski-Stefanczyk.
Dodao je kako izložba sadrži mnogo interaktivnih elemenata i bavi se pozitivnim i negativnim stvarima.
Kao negativne stvari naveo je rat, razaranja i gubitke, a pozitivne napredak, modernizaciju, arhitekturu, umjetnost, prava žena i pojavljivanje žena na tržištu rada.
”Ova izložba je vrlo važna, jer pokazuje na koji se način vrlo lako demokratije mogu pretvoriti u autokratske ili čak totalitarne režime“, rekao je Dziewanowski- Stefanczyk.
Istakao je kako je 60 ljudi učestvovalo u postavljanju izložbe.
Izložba će, nakon Sarajeva, do 2023. biti postavljena u 25 evropskih gradova.
Svečanom otvorenju izložbe prisustvovali su ambasadori Poljske, Slovačke, Grčke, Španije, Rumunije, Njemačke, Saudijske Arabije i Francuske.