“Mi kao država moramo stvoriti sve uslove da se pruži humanitarna pomoć migrantima, ali i ta pomoć se mora odvijati na određenim i kontrolisanim mjestima od strane vlasti”, poručila je ministrica za izbjeglice i raseljena lice BiH Semira Borovac nakon završetka prvog panela ministarskog sastanaka “Suočavanje s izazovima mješovitih migracija u regiji – Sigurnosni i humanitarni aspekti” u Sarajevu.
Objasnila je kako se zbog suosjećanja građana ne smije stvarati loš imidž te da migranti moraju tu pomoć primati samo na kontrolisanim mjestima.
Dodala je da su prioritet smještajni kapaciteti, poput onog u Salakovcu, kako bi migranti dobili svu moguću pomoć.
“Poboljšat ćemo Akcioni plan te staviti sve kapacitete na raspolaganje”, rekla je Borovac.
Poručila je i kako nijedna država ne želi da migranti borave na više nekontrolisanih lokacija te da je zadatak naše zemlje pronaći smještajne kapacitete.
Državni sekretat MUP-a Slovenije Šefic Boštjan rekao je kako ta zemlja prati ovu situaciju još od krize 2015. godine.
“Prošle godine smo primjetili promjene i upozorili da postoji briga da će se pojaviti nova ruta”, rekao je on i objasnio kako je dobra saradnja na starim rutama migranata omogućila da se stavi pod kontrolu ta kriza.
Dodao je i da su se prognoze od prošle godine ostvarile jer se broj migranata, koji prolaze kroz Albaniju, Grčku, BiH i druge zemlje, konstantno povećava.
“Situacija je pod kontrolom, ali mislimo da je krajnje vrijeme da zajedničkim aktivnostima stavimo migracije pod kontrolu”, poručio je on i dodao da se samo dobro koordiniranom akcijom može dobro vladati situacijom.
I on je podsjetio na jučerašnji sastanak u Sloveniji i zaključak da se stalnom političkom snagom obezbijedi izvršavanje dogovora, te je siguran da će svi zaključci biti i danas prihvaćeni u Sarajevu, što će biti značajan korak za saradnju zemalja regije i EU.
Poručio je da je bitna saradnja kako bi se zaštitile granice Europske unije i Šengaja.
“Slovenija podržava priključenje država Zapadnog Balkana Europskoj uniji, ali je potrebna saradnja sa obje strane”, poručio je on i dodao da sve države ove regije moraju imati u vidu svoje interese, ali i interese EU kojoj imaju namjeru se priključiti.
Predstavnik Ministarstva za unutrašnje poslove Austrije rekao je kako je krajnje vrijeme razgovaati o načinima spriječavanja krize iz 2015. godine. Kako je rekao, svaka zemlja je tada naučila kako se ponašati u kriznim vremenima, te da je zato bitna zajednička strategija i rad na ostvarivanju ciljeva.
“EU je razvila niz taktika kako bi se sprječila trgovina ljudima i kako bi se bolje upoređivali biometrijski pasoši. Jedan od važnijih ciljeva Austrije je da se sve uključe u ovo pa tako i zemlje Zapadnog Balkana i da problem zajednički bude rješen”, rekao je on.
Dodao je da su politički procesi često spori, ali da policije svih zemalja mogu sarađivati na istom nivou prije okončanja određenih političkih procesa.
Također, objasnio je da je jedan od osnovnih ciljeva zaustaviti nelegalne migrante i voditi računa o sigurnosti granica, ali bez korištenja sile i ugrožavanja života.
“Ako migranti nemaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu, to se direktno održava na lokalno stanovništvo, što se u BiH već primjeti. Uvijek moramo imati na umu da je humanitarna pomoć uvijek potrebna ljudima koji su u stanju migracije bez obzira na njihovo stanje”, zaključeno je danas.
(I.S.)