Schmidt poručio iz Washingtona: Vojska Republike Srpske neće biti formirana 

preporučujemo

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH je u Washingtonu, gdje se sastaje sa najvišim američkim diplomatama. Schmidt u intervjuu za Glas Amerike govori o ciljevima boravka u SAD-u, te sumira iskustva svog, kratkog ali dinamičnog, diplomatskog angažmana u Bosni i Hercegovini.

Visoki predstavniče Schmidt, koja je svrha vaše posjete Sjedinjenim Državama i šta vjerujete da ste do sada postigli?

Veoma je važno da se sastanem sa jednim od ključnih partnera implementacije Dejtonskog sporazuma, da se informiram o stanju u BiH, i da se konsultiram o budućim zajedničkim odlukama u skladu sa mojom nadležnošću i nadležnostima međunarodne zajednice.

Ali imate puno Amerikanaca u BiH. Imate američkog ambasadora, imate svog zamjenika Michaela Scanlona, ambasadora OSCE-a, a nedavno je bilo dosta posjeta zvaničnika iz DC-a – Palmera, Escobara i Cholleta. S kim ste još trebali razgovarati u Sjedinjenim Državama?

Mislim da je veoma važno vidjeti ljude u State Departmentu na vodećem nivou, na primjer Karen Donfried, koja je odgovorna za Evropu. Upoznat ću ljude u NSC-u (Vijeće za nacionalnu sigurnost). Moj utisak je da je ovo veoma važno, ne samo da se sretnemo u Sarajevu, gdje neki ljudi – ne međunarodna zajednica, već neki lokalni političari – imaju ideju da se svijet okreće oko Sarajeva ili Bosne i Hercegovine, što nije slučaj. Moramo prilagoditi aktuelnu situaciju pozivajući se na Dejton.

Šta mislite kada kažete prilagoditi?

Moramo priznati da se Dejton ne poštuje, posebno zbog postupaka gospodina Dodika. Treba razgovarati o tome kako ćemo se nositi s tim, šta je budućnost da BiH nekako obezbijedi članstvo u Evropskoj uniji i koji bi sljedeći koraci trebali biti. Dakle, ne radi se samo o sastancima u Washingtonu, već i u Bruxellesu i drugim glavnim gradovima kao što je London.

U svom nedavnom izvještaju upućenom generalnom sekretaru UN-a, tvrdite da je BiH u najopasnijem položaju od rata. Spominjete potencijalnu ‘nepopravljivu štetu’ ako se stvari nastave. Jesam li u pravu?

To je tačno. Ne mislim na vojno povećanje napetosti, već na nefunkcionalnost države u cjelini. Neki ne prisustvuju nijednoj sjednici parlamenta, vlade, predsjedništva. Dakle, oni ne donose nikakve odluke. Na primjer, nemamo budžet. Postoji samo privremeni budžet. Ova disfunkcionalnost se prelijeva u destruktivnu situaciju. Država neće moći djelovati ako im ne pomognemo da se vrate za sto.

 

Pogledao sam akcije koje ste preduzeli, a ima ih jako malo. Napisali ste pismo Vijeću ministara. Izrazili ste javnu podršku Upravnom odboru Centralne banke da nastavi sa radom. Dakle, s obzirom na hitnu situaciju, i s obzirom da je Vaš posao da podržavate Dejton, kako objašnjavate nedostatak konkretne akcije?

Mislim da postoje pitanja na kojima sam radio, posebno na slučaju Centralne banke, koja su razrađena nekako tihim, zakulisnim radom. Preferiram to, jer ova zemlja mora sama donositi odluke.

Moj stav, kao nekoga ko bi potencijalno mogao samo da naređuje i upravlja državom, je da to nije ono što bi budućnost trebala biti. Oklijevam da iskoristim takozvane bonske ovlasti. Imam puno zahtjeva samo da nekoga smijenim sa pozicije. To je korišteno ranije. To se može uraditi samo pomoću ‘štapa i mrkve’. Štapovi bi mogli biti poništavanje zakona, ili zamjena zakona koji ne ispunjavaju zahtjeve Dejtonskog mirovnog sporazuma. Imam konačno pravo na tumačenje. Rekao sam, u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice. Znam kako da ga otvorim. Niko ne bi trebao pogrešno shvatiti da je to znak da ih nikada neću iskoristiti. Mogli bismo doći u takvu situaciju, ali ovo nije trenutak.

Mnogi ljudi kažu da se duže vrijeme ne radi ništa osim što se priča, a situacija se samo pogoršava. Spomenuli ste promjenu zakona, ali ako se zakoni svakako ne poštuju, šta onda da radite? Ima dosta primjera u BiH da je Ustavni sud donio odluku, a ona se ne provodi. Problem nije zakon. Problem je implementacija.

Zbog toga sam napisao u svom izvještaju Ujedinjenim nacijama da vidim vrlo tešku situaciju, toliko destruktivnu, da se postojanje i suverenitet države može dovesti u pitanje. Radije bih razmislio da li postoje stvari koje bismo mogli izmijeniti u konstrukciji Dejtona. Dejtonska konstrukcija ima veoma sofisticirane kontrole i ravnoteže. A ideja je bila da te kontrole i ravnoteže garantiraju utjecaj tri naroda i dva entiteta, i da onda mogu raditi zajedno. Sada vidimo da kontrole i ravnoteže vode ka blokadi.

Dejton se oslanja na dvije komponente kako bi bio uspješan. Imate civilnu komponentu za koju ste zaduženi da implementirate, a zatim imate vojnu komponentu za koju je EU trenutno odgovorna kroz operaciju Althea. Zvaničnici Pentagona su izjavili da operaciji Althea nedostaje oko 4.300 vojnika da bi bila vjerodostojna kao snaga za odvraćanje. Postojala je nada da će EU malo povećati broj vojnika, ali u svom izvještaju navodite da procjena toga da li bi se to trebalo dogoditi trebala doći tek ako RS počne formirati svoje jedinice. Da li je tačno da biste čekali da oni preduzmu nezakonitu akciju i počnu da formiraju paravojne jedinice?

Mislim da je dobra vijest da zajedno možemo riješiti mogućnost jednostranog raspuštanja vojske. Vojska Republike Srpske neće biti formirana. Posljedice toga su vrlo jasne, uključujući i moju stranu. Nakon što sam razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a prošle sedmice, rekao bih da se ne radi o povećanju prisustva, već o prisustvu koje se može smatrati opredjeljenjem međunarodne zajednice da doprinese implementaciji Dejtona. To znači da treba postojati saradnja između Evropske unije i NATO-a. NATO je prisutan u Sarajevu. Trebalo bi biti jasno da ako se stvari zakompliciraju, da Evropska unija, EUFOR i NATO, preko takozvane komandne i strategije „Berlin plus“ mogu povećati svoje prisustvo. Ne vidim potrebu za tim u ovom trenutku, ali mislim da moramo biti svjesni situacije.

Mnogi analitičari, posebno američki, smatraju da Evropljani imaju čisto jednodimenzionalni pristup. Mnogi su zabrinuti da se greške iz 1990-ih ponavljaju i da Evropljani ništa nisu naučili.

Ja sam Evropljanin, ali sam neko ko je veoma posvećen tome da ne postoje samo mrkve, već i štapovi. Moramo razmišljati o prelazinim koracima da zadržimo zamah, kao i da nemamo samo jednodimenzionalni pogled, jer je ovaj region od strateškog interesa. Ako bi došlo do raspada, to bi se odjednom odrazilo na cijelo susjedstvo. Evropa i Zapad imaju strateški interes da ovaj region održe stabilnim.

Dakle, da rezimiramo, sada gradite strategiju razumijevanja u glavnim gradovima širom Evrope i ovdje u Sjedinjenim Državama da dođe do promjene mentaliteta?

 

Trebao bih biti pošten posrednik ne samo između ljudi u BiH, već i međunarodne zajednice. Neki od njih se nisu fokusirali na ovu regiju. Moj posao je da pružim više razumijevanja.

 

Dolazite iz moćne zemlje. Bili ste član Bundestaga više od 30 godina. Imate impresivnu biografiju. Angela Merkel vas podržava. Milorad Dodik, s druge strane, ima manje ljudi nego što je Njemačka nedavno primila migranata, ne može finansirati svoj budžet osim da traži od međunarodne zajednice i međunarodnih institucija kredite ili proda obveznice. Za razliku od naprimjer Lukašenka, on nema vojni ili obavještajni aparat. Pa ipak, on “gazi” preko međunarodne zajednice i to već duže vrijeme. Gotovo svakodnevno, ne poštuje Vas i Vašu instituciju? Kako na to reagirate?

Mislim da moramo shvatiti da više nije moguće samo reći: ‘OK, ovo je samo balkanska retorika’. Zbog toga veoma intenzivno tražim zajedničku aktivnost. Izgubio je veliku podršku građana. Postoje neke glasine, ne mogu to dokazati, da će se nadležni baviti pitanjima vezanim za korupciju. Moramo djelovati, a to nije bio slučaj u posljednjih 10 godina. Moramo ga obeshrabrit da to može biti uspješan način. Nadam se i vjerujem da se to može obuzdati, ali potrebna nam je odlučna akcija, ne samo za mene, već i podrška međunarodne zajednice. To je ono na čemu radim.

Jedno od pitanja sa kojima se OHR morao pozabaviti je nedostatak kredibiliteta zbog ovog nedostatka aktivnosti tokom više godina. RS, također, tvrdi da je svaka odluka koju donesete nelegitimna i da nemate mandat. Ali i u Federaciji BiH, postoji nedostatak povjerenja prema vama zbog vaših odnosa u Bundestagu s drugim članovima EPP-a, uključujući HDZ u Hrvatskoj. Dakle, postoji nedostatak povjerenja u vas od strane većine aktera u BiH. Kako to prevazići?

Poštujem sve izabrane ljude u BiH, ali ću se osvrnuti na austrijskog cara Franza Josepha koji je rekao: ‘Dobro sam vladao ako je sav moj narod nezadovoljan sa mnom’.

 

 

 

Najnovije

Turski mediji: Policija otkrila bombu, spriječen napad na Erdogana

Turske obavještajne službe osujetile su večeras pokušaj napada na predsjednika Recepa Tayipa Erdogana, prenose turski mediji. Eksplozivna naprava pronađena je...