Christian Schwarz-Schilling, bivši visoki predstavnik, ocijenio je kategorično u svom komentaru za Deutsche Welle da Bosna i Hercegovina može mijenjati svoj Ustav bez da pita susjedne zemlje, Srbiju i Hrvatsku, koje joj nisu prijateljski naklonjene.
Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Schwarz-Schilling navodi da političari u Bosni i Hercegovini i susjednoj Hrvatskoj, članici Evrospke unije, moraju shvatiti da narod odbacuje nacional-šovinističke politike.
“Nacionalistička Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je na izborima 2018. godine pretrpjela veliki poraz. U tročlano Predsjedništvo nije izabran njen vođa Dragan Čović, već umjereni političar Željko Komšić”, napisao je Schwarz-Schilling.
Navodi kako je naredni šamar HDZ pretrpio u Hrvatskoj, kada je dosadašnja predsjednica najmlađe članice Evropske unije Kolinda Grabar Kitarović, koja zastupa nacionalističko-populistički kurs, izgubila protiv socijaldemokrate Zorana Milanovića.
“HDZ, kako u Hrvatskoj tako i u BiH, očito ne primjećuje da je njihova šovinističko-reakcionarna politika u obje zemlje stvar prošlosti te da narod do takve politike više ne drži”, napisao je Schwarz-Schilling.
Navodi kako je Milanović, neposredno nakon izborne pobjede, razgovarao sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom koji podržava Bosnu i Hercegovinu, te kako su navodno pričali o reformi mirovnog sporazuma iz Dejtona, kojim je prije 25 godina zaustavljen rat u BiH.
“Dio ovog sporazuma je Ustav BiH, koji je tada nastao pod pritiskom američkog specijalnog izaslanika Richarda Holbrookea u američkom Dejtonu (Dayton). Dejtonski ustav dijeli Bosnu i Hercegovinu na dva entiteta: Republiku Srpsku, u kojoj pretežno žive pravoslavni Srbi i Federaciju BiH u kojoj većinu imaju Bošnjaci-muslimani i Hrvati-katolici”, navodi Schwarz-Schilling.
Napominje kako je Dejtonski sporazum jako komplikovana državna konstrukcija sa brojnim nivoima vlasti i kako bi trebalo da osigura provođenje interesa tri najveće etničke grupe u BiH.
“Dejton je međutim de facto od Bosne i Hercegovine napravio državu kojom je nemoguće upravljati. Holbrooke je sam uvijek naglašavao da svrha Dejtonskog sporazuma nije bila da lošu situaciju u BiH ostavi nepromijenjenom – već da je on napravljen tako da s vremenom omogući korake koji podrazumijevaju napredak i koji dugoročno Bosnu i Hercegovinu vode u EU”, navodi on.
Prema njegovim riječima, legitimnost Dejtonskog ustava se danas dovodi u pitanje iz tri razloga.
“Nije nastao demokratskim putem i sadrži niz odrednica koje su protivne međunarodnom pravu – tako se na primjer na dužnost predsjednika mogu kandidovati samo članovi tri konstitutivna naroda dok su mnogobrojne manjine, među kojima Jevreji i Romi, isključeni iz kandidature. Ali Dejton mora biti promijenjen prije svega zbog svoje očite disfunkcionalnosti i to je treći razlog zbog kojeg se on dovodi u pitanje”, ističe Schwarz-Schilling.
Ističe da se to do sada pokazalo kao “mission impossible” – nemoguća misija.
“Od 2006. godine nijedan prijedlog promjene Dejtonskog sporazuma nije uspio da dođe pred parlament jer se pripadnici tri etničke grupe o tome nisu mogli dogovoriti. Stoga danas mnoge Bosanke i Bosanci, prije svega u Federaciji BiH, traže međunarodnu pomoć za realizaciju Dejtona 2”, navodi on.
Podsjeća kako pominjanje Dejtona 2 u Republici Srpskoj odmah izaziva odbijanje.
“Vođe bosanskih Srba plaše se promjene Dejtonskog sporazuma jer njemu oni mogu zahvaliti priznavanje entiteta Republika Srpska, nastalog u ratu protjerivanjem bosanskih katolika i muslimana. Oni ni u kojem slučaju ne žele riskirati da se egzistencija ovog entiteta dovede u pitanje”, ističe on.
Poručio je kako i Aleksandar Vučić, predsjednik susjedne Srbije, naglašava kako “bez prihvatanja Srba neće biti promjene Dejtonskog sporazuma”.
“Ne interesuje ga što je Ustav susjedne zemlje BiH njeno unutrašnje-političko pitanje. Umjesto toga, Vučić se poziva na to da je Srbija kao zemlja potpisnica, također garant Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navodi on.
Zapitao se da li Bosna i Hercegovina smije mijenjati svoj Ustav bez da pita svoje susjede Srbiju i Hrvatsku, koji joj nisu baš prijateljski naklonjeni?
“Naravno da ona to smije. A put u tom pravcu konačno mora biti otvoren”, poručio je Schwarz-Schilling.
Prema njegovim riječima, Bosni i Hercegovini treba pomoć i podrška međunarodne zajednice, prije svega Evropske unije.
“Razvoj situacije u ovoj zemlji pomno se prati u Briselu. U decembru 2019. je ugledni njemački pravnik Reinhard Priebe po nalogu EU objavio izvještaj o stanju pravne države u ovoj balkanskoj zemlji. U njemu se ističe neophodnost reformisanja pravosudnih institucija u BiH ali i neophodnost jačanja pravne države i implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava”, navodi on.
Ističe da to može funkcionirati samo ako dođe do reforme Ustava odnosno Dejtonskog sporazuma. A za to je potrebna dobro pripremljena međunarodna konferencija.
“Novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović smatra da je to nemoguće, jer bi se po njegovom mišljenju za Dejton 2 morale okupiti i izjasniti sve strane, potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naravno da je to moguće! Za to je potrebno samo politička volja”, zaključio je Schwarz-Schilling.