Semir Efendić, načelnik Novog Grada: Izgraditi industrijsku zonu u vlasništvu opštine i poboljšati saobraćajnu infrastrukturu

Preporučujemo

Semir Efendić, načelnik sarajevske Opštine Novi Grad smatra da je neophodno u budućnosti raditi na stvaranju najmanje jedne industrijske zone, koja bi bila u vlasništvu opštine, i tako obezbijediti uslove za poslovanje firmi koje imaju dobre programe i koje mogu zaposliti ljude, ali i na poboljšanju saobraćajne infrastrukture.

Od kako je postao načelnik opštine trudio se da na lokalnom nivou pomogne u zapošljavanju. Naglašava da problem nezaposlenosti treba sistemski rješavati na državnom i federalnom nivou, ali da se mogu neke stvari u tom pogledu uraditi i na lokalnom.

- -

“Ono što zavisi od lokalnih zajednica i kantona, mi smo kao općina ovih zadnjih pet-šest godina nastojali da radimo određene programe. Mogu reći da je bilo određenih rezultata. Naročito programi sufinansiranja kredita za firme, kroz koje je plasirano više od 30 miliona konvertibilnih maraka, jer su nam firme rekle da imaju problema sa skupim sredstvima na tržištu finansija. Bilo je puno i drugih projekata. Zadnjih godina ušli smo u taj proces dokvalifikacije i prekvalifikacije, jer je očit problem da imamo višak radne snage na evidenciji za zapošljavanje, a u isto vrijeme imamo firme koje traže radnike i ne mogu da ih pronađu“, priča Efendić za Anadoliju i dodaje:

“Ušli smo u taj proces finansiranja prekvalifikacije i dokvalifikacije i to najviše u firmama kojima ta radna snaga i treba. Baš smo nedavno otvorili edukativni centar za obuku na CNC mašinama. Jedna naša firma iz Novog Grada će raditi obuku za rad na CNC mašinama, ali u sklopu svoje proizvodnje. Ta firma je možda dobar primjer neograničenosti privatnog sektora. Imamo firmu, koja je početku izgledala kao obrt. Radi se o firmi koja je nastala u garaži, a proizvodi CNC mašine za tržište Engleske, Irske… Ta individualna kreacija je zaista nevjerovatna i njoj treba omogućiti prostor da radi. Ako budemo u prilici u narednom periodu, u Kantonu Sarajevo treba pokušati stvoriti što bolje uslove za razvoj individualnog poduzetništva.“

Pomoć privrednicima kroz poslovne zone

Efendić kaže da je opština za otvaranje edukacionog centra za obuku na CNC mašinama obezbijedila adekvatan prostor u Centru “Safet Zajko”. U njegovu adaptaciju su uložili oko 320.000 KM, a firma je prebacila dio svojih mašina i napravila dio učionica koje služe za obuku. Dakle, opština je obezbijedila prostor na određeni period, a obaveza firme je da vrši obuku za nezaposlene sa biroa, sa evidencije za nezaposlene Opštine Novi Grad.

- -

Efendić ističe da postoji još primjera u kojima je opštinska administracija pomogla investitorima da započnu posao. Veli da su poslovni ljudi od opštine najviše tražili da se uradi infrastruktura poslovnih zona u Rajlovcu i Bačićima te da su uspjeli da urade neke velike stvari, kao što je postavljanje nove trafo-stranice i popravak saobraćajnica u spomenutim industrijskim zonama.

“Radili smo na tome, s tim da nemamo niti jednu industrijsku zonu koja bi bila u vlasništvu općine ili kantona. Mislim da to treba raditi u narednom periodu, da se kvalitetno pripremi. Sarajevo ima tih prostora gdje može da se ponudi parcela, negdje možda čak i objekat za firme koje bi imale dobre programe i upošljavale ljude“, kaže Efendić.

Veliki problem, ne samo Opštine Novi Grad nego i cijelog Kantona Sarajevo je saobraćajna infrastruktura. Na tom planu Efendić naglašava da je u njegovom načelničkom mandatu urađeno mnogo, ali i započeto nekoliko važnih projekata.

“Kanton Sarajevo u poslijeratnom periodu nije puno rastao kada je u pitanju broj stanovnika, ali je rastao puno u broju automobila i naše saobraćajnice više nisu adekvatne da zadovolje potrebe sadašnjeg vremena“, smatra Efendić.

Za rješavanje tog problema, prema njegovim riječima, treba iskoristiti urbanistički plan koji je napravljen još 1985. godine i u kojem je isplanirana saobraćajna mreža longitudinala i transferzala. Prema planu, trebalo bi izgraditi dvije longitudinale, sjevernu i južnu, te 13 transferzala koje bi ih vezale. Nisu završene niti južna, niti sjeverna longitudinala, mada je na južnoj urađeno dosta posla u posljednjih nekoliko godina i stigla je do naselja Hrasno.

“Godinama smo imali situaciju da smo u Novom Gradu imali samo šestu i 12 transferzalu na dva kraja naše općine, sve između toga je bilo nedovršeno. Ali, evo, krenulo se sa izgradnjom devete transferzale, ona će biti završena. Ugovoren je most preko željezničke pruge, u idućoj godini kružni tok na spoju sa Ulicom Safeta Zajke“, navodi Efendić.

Unapređenje putne komunikacije

U ovom trenutku opština na svojoj teritoriji ima neizgrađenu osmu, devetu, desetu i 11 transferzalu, 12 je izgrađena, ali bi jedan dio do Međunarodnog serodroma Sarajevo trebao biti proširen na četiri trake.

“Imamo cijeli jedan set transferzalnih veza, koje su još 1985. godine planirane, a nije dovršen. Imamo njihove dijelove i to je nešto što bi u narednim godinama trebalo raditi, uz južnu i sjevernu longitudinalu i gradski autoput. Kada se ova mreža dovrši Sarajevo neće imati probleme sa saobraćajem koji sada ima. Stvarno je ovo ogroman posao kojem treba pristupiti, naročito što to radimo u uslovima urbanog življenja, stanovanja, funkcionisanja saobraćaja“, smatra Efendić.

Opština Novi Grad je u Sarajevu postala prepoznatljiva po uređenim zelenim površinama, parkovima, šetalištima i biciklističkom stazom. Efendić smatra da se na tom polju može napraviti još mnogo toga dobrog.

“Uspjeli smo za ovih nekoliko godina uraditi dosta na uređenju tog općeg ambijenta u kojem ljudi žive, kreću se, borave sa svojom djecom… Uspjeli smo uraditi biciklističku stazu sa obje strane Bulevara Meše Selimovića. Sada je gradimo i prema Dobrinji, neki dan je raspisan javni poziv za tu biciklističku stazu kroz cijelu Dobrinju. Nažalost, nije se puno odmaklo u drugim općinama, nešto malo u Novom Sarajevu i na Ilidži. Tu bi se moralo uraditi više da bude biciklistička staza izgrađena u svim dijelovima Sarajeva, pa da biciklizam ne bude samo rekreacija, nego da ljudi koriste bicikl kao prevozno sredstvo. Nije puno skupo, krenuli smo već sa tim na nekoliko lokacija, vidjeli ste kružni tok na LOT-u 2C ili na Dobrinji, da se zasadi cvijeće, obogati klupama, zelenilom, novom rasvjetom. Daleko ljepši je taj isti prostor, kada mu se posveti jedna vrsta pažnje. Mislim da naše kantonalno preduzće Park koje se bavi održavanjem zelenih površina mora da bude na daleko većem nivou nego sada. Imamo situaciju da korita rijeka do jeseni ne budu očišćena, to je posao koji mora da se radi u kontinuitetu“, mišljenja je načelnik Opštine Novi Grad.

Efendić smatra da je u Sarajevu neophodno raditi na izgradnji parkova. Tako je njegova opština u naselju Buča Potok uredila prostor uz dvoranu “Srce” i od njega stvorila jako lijep park.

Nacionalni stadion

On je nedavno pokrenuo inicijativu izgradnje nacionalnog stadiona za fudbalsku reprezentaciju BiH na području Novog Grada, za koju tvrdi da ju je moguće realizovati.

“Naša reprezentacija zadnjih godina često je igrala utakmice u Zenici. Mislim da, svaka čast, to je u redu, ali glavni grad je glavni grad. Bio bi red da većinu utakmica reprezentacija igra u glavnom gradu. Svi naši stadioni u BiH su izgrađeni u periodu prethodne države. Ono što znam i s čim su me upozunali ljudi iz Nogometnog saveza, oni su nam rekli da niti jedan od tih stadiona nije moguće dovesti na nivo modernih stadiona. Na primjer, četvrte kategorije, bez da bi se potpuno srušili i gradili novi. Izgradili smo idejni projekat na jednoj lokaciji u Halilovićama, koja je u većinskom vlasništvu Općine Novi Grad. Taj projekat je prezentiran delegaciji UEFA-e koja je bila u BiH. Oni su dali neke sugestije, ali u suštini su zadovoljni i rekli su da je to budućnost“, priča Efendić.

Ističe da to neće ići tako brzo, ali je uvjeren da se stadion četvrte kategorije sa 30.500 mjesta može dobiti samo izgradnjom iznova, a ne renoviranjem postojećih stadiona.

“Njegova vrijednost je nekih 40 miliona eura. Kanton Sarajevo, zajedno sa lokalnim zajednicama, u ovom slučaju konkretno sa Općinom Novi Grad, bi mogao krenuti u ovaj projekat. Napravljen je tako da značajan dio poslovnih sadržaja postoji u tom stadionu. Dakle, imali bi interes privatnog sektora da se uključi, da otkupi dio poslovnih prostora koji će se nalaziti u stadionu i time automatski investiraju. Siguran sam i da bi se FIFA i UEFA uključili u izgradnju“, optimističan je Efendić.

Najnovije

Na tržištu BiH: Toksini pronađeni u raženom brašnu porijeklom iz Litve

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je putem Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje obaviještena...