U Srbiji i u Republici Srpskoj, posebno se osjeća snažan maligni uticaj Rusije. Dok se predsjednik Srbije od 2012. godine najmanje 12 puta sastao sa ruskim predsjednikom Putinom, posljednji američki predsjednik koji je posjetio Beograd, glavni grad tadašnje Jugoslavije, bio je Džimi Karter (Jimmy Carter) daleke 1980. godine, kaže u ekskluzivnom intervjuu za Radio Slobodna Evropa američki senator, demokrata, Ben Kardin (Ben Cardin), koji je autor nedavnog izvještaja senatskog Odbora za spoljnu politiku o tome da Sjedinjene Države i Evropska unija moraju pojačati prisustvo u Srbiji i širem regionu, kako bi se odgovorilo na sve snažniji ruski utjecaj.
RSE: Senatore Kardin, neposredno poslije ubistva lidera kosovskih Srba Olivera Ivanovića britanski Observer objavio je analitički tekst, iz pera eksperta za bezbjednost Dožna Šindlera (John Schindler), da je region jugoistočne Evrope sada opasnije mjesto nego što je bio 2003. godine, kada je ubijen tadašnji premijer Srbije Zoran Đinđić. Navodi se da je ruski uticaj u posljednje vrijeme nevjerovatno porastao, pogotovo u Srbiji i Bosni, a da podrška Rusije kosovskim Srbima nije nikakva tajna. Kakve su procjene u Sjedinjenim Državama: može li atentat na Olivera Ivanovića voditi do Kremlja?
Kardin: Najprije moje saučešće njegovoj porodici i prijateljima. To je bio zaista tragičan događaj i mora biti obavljena temeljna i transparenta istraga tog zastrašujućeg zločina. Međutim, koliko god to bio strašan događaj, Beograd i Priština moraju ostati potpuno posvećeni dijalogu o normalizaciji odnosa. Mi želimo da ostanemo fokusirani na stabilnost u regionu, da postignemo napredak uprkos tom tragičnom događaju, koji, kao što sam rekao, mora biti temeljno i potpuno transparentno istražen.
RSE: Analiza koju je objavio Observer podvlači, međutim, da, imajući na umu povremeno maligni ruski uticaj u regionu, posebno kad obuhvata i ubistva, i Balkan i cijela Evropa treba da brinu jer je moguće da postoji veza koja vodi ka Kremlju kad je riječ o atentatu na Ivanovića. Konačno, navodi se u ovoj analizi, odvraćanje Srbije od Evropske unije i NATO-a i jeste glavni cilj spoljne politike Rusije na Balkanu. Da li se slažete sa ovakvim zaključkom?
Kardin: Ja se svakako slažem sa zaključkom da je cilj gospodina Putina da drži region pod kontrolom, da se miješa u politiku zemalja u regionu, da nanosi štetu tim odnosima i da ih pogoršava. Taktike koje on koristi i po kojima je poznat mogu uključivati i slične tehnike koje Rusija primjenjuje u svojim planiranim aktivnostima. Mi nemamo konkretne informacije ili indicije o ubistvu Ivanovića i upravo zato pozivamo na potpunu transparentnost u istrazi tog atentata, ali nema nikakve sumnje u to da region mora preduzeti snažne korake da se zaštiti od ruskog uticaja.
RSE: Svaka nada u nastavak normalizacije odnosa između Beograda i Prištine umrla je zajedno sa Ivanovićem, navodi se takođe u pomenutoj analizi koju je objavio britanski list. Da li ste saglasni sa ovakvom ocjenom?
Kardin: Mi ne želimo da prihvatimo takvak zaključak, zato što bi to značilo pobjedu onih koji koriste teror za ispunjavanje svojih ciljeva. Ono što mi želimo jeste upravo suprotno tome – mi se zalažemo za to da se ostvaruje napredak u dijalogu između Kosova i Srbije.
RSE: Vjerujete li da će poslije ovoga dijalog u Briselu između dvije strane biti uskoro nastavljen? Da li Sjedinjene Države čine nešto u tom pravcu, da li vrše pritisak na Beograd i Prištinu da nastave briselski dijalog?
Kardin: Kako što se naglašava i u izvještaju (Odbora Senata za spoljne poslove), koji sam objavio prošle nedjelje, Sjedinjene Države moraju biti aktivne u regionu. Ukoliko to izostane, samo ćemo gledati nastavak uticaja Rusije preko njenih aktivnosti u Srbiji koje će zavađati države u regionu, u nastojanju da zemlje Zapadnog Balkana nikad i ne uđu u Evropsku uniju. Zato je izuzetno važno da vođstvo Srbije i vladajuća elita na Kosovu ostanu posvećeni svojim sopstvenim nacionalnim i državnim interesima, a ne da podležu uticajima spoljašnjih igrača. Ja mislim da Zapad, da Sjedinjene Države, mogu da im pomognu da to i realizuju.
RSE: Senatore Kardin, vi ste, zajedno sa kolegama iz Odbora Senata za spoljne poslove, u izvještaju koji je objavljen prije nedjelju dana, preporučili Sjedinjenim Američkim Državama da osnaže svoj angažman u Srbiji i šire na Zapadnom Balkanu, kako bi odgovorile na rastući ruski uticaj u regionu. Ali, da li je predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump po vašem sudu uopšte zainteresovan za ovaj region?
Kardin: Ono što svakako možemo ustanoviti jeste da nismo često viđali posjete američkih predsjednika vašem regionu. U mom izvještaju se podvlači da je Rusija i te kako angažovana u Srbiji i šire. Dio toga može se objasniti time što postoje neka prirodna savezništva, jake simpatije prema Rusiji i snažne etničke veze pojedinih država regiona sa Rusijom, a, kao što znamo, i pravoslavlje igra veliku ulogu u toj bliskosti sa Rusijom; dakle, mi prepoznajemo te “prirodne veze” koje gospodin Putin može da eksploatiše.
Međutim, ono do čega nam je stalo jeste da građani Srbije mogu da rukovode svojom zemljom i donose samostalne odluke bez stranog miješanja. Srbija je donijela jasnu i nedvosmislenu odluku da se integriše u Evropsku uniju, dok predsjednik Putin jasno želi da taj proces eurointegracije Srbije uspori, pri čemu je evidentno da je do izvjesnog stepena bio i uspješan u tom usporavanju Srbije na njenom putu ka EU. Otuda je izuzetno važno da Sjedinjene Države i druge zemlje pomognu Srbiji da usmjeri svoju sopstvenu budućnost.
RSE: U vašem izvještaju podsjeća se da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najmanje dvanaest puta sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od 2012. godine, dok je posljednji američki predsjednik koji je posjetio Beograd (glavni grad tadašnje Jugoslavije) bio Džimi Karter (Jimmy Carter) daleke 1980. godine.
Kardin: Da, mislim da je ta politika pogrešna. Smatram da Sjedinjene Države moraju biti više “fizički” prisutne u Srbiji i to na najvišem nivou. To je veoma značajna zemlja u regionu, bilateralni odnosi između Sjedinjenih Država i Srbije su izuzetno važni i zato pozivam na posjete visokog nivoa. Ja, razumije se, znam da su delegacije Kongresa bile u posjeti Srbiji, takođe sam i sam preko naše Helsinške komsije za bezbednost i saradnju u Evropi imao mnogo aktivnosti sa Srbijom i širim regionom. Zato mislim da bi i Bijela kuća trebalo da pokaže više interesovanja za Srbiju upravo preko posjeta najvišeg nivoa.
Zaustavljanje evropskog jedinstva
RSE: Evropska unija je, čini se, iako ponovo vraća pogled na Zapadni Balkan, još uvijek zaokupljena sopstvenim izazovima, Bregzitom, primjera radi. U posljednjih nekoliko godina Zapadni Balkan je nekako bio prepušten samom sebi. Rusija, naravno, nije propustila tu priliku da pojača svoj uticaj u regionu. Kako je do toga došlo? Znači li to da su Sjedinjene Države i Evropska unija zakasnile da primjete da se Rusija sve snažnije vraća na međunarodnu scenu?
Kardin: Mi jesmo registrovali taj “povratak” Rusije i nemamo nikakvu sumnju u to da je cilj Moskve da na sve načine sprječava evropsko jedinstvo. Moskva pokušava da prepozna gde su rupe, pukotine, međuprostori, kako bi gospodin Putin pokušao da na tim tačkama uspostavi ili ojača rusku dominaciju.
Videli smo, u tom smislu, kako je Rusija koristila svoje trupe koje su trenutno u Gruziji, u Moldaviji, u Ukrajini; vidjeli smo kako širi svoju propagandu, kako koristi energente kao sredstvo uspostavljanja i zadržavanja zavisnosti drugih zemalja. Cilj svega toga je usporavanje širenja Evropske unije i NATO saveza ili kompromitovanje i degradiranje demokratskih institucija drugih zemalja.
RSE: Šta konkretno Sjedinjene Države i Evropska unija treba da čine u ovom regionu i u Srbiji? Kako mogu pomoći građanima Srbije, među kojima je Putin najpopularniji od svih stranih zvaničnika, da realno sagledaju stvarne ruske ciljeve?
Kardin: U izvještaju koji sam objavio upravo se govori o tome šta treba praktikovati u vašem regionu i drugim državama kako bi se osnažila odlučnost u suprotstavljanu ruskom miješanju. Nema nikakve sumnje u to da Sjedinjene Američke Države moraju da posvete više resursa da bi se pomoglo zemljama regiona da zaštite svoje demokratske institucije.
RSE: Konkretno, o kojoj vrsti resursa je riječ?
Kardin: Mora se obezbijediti više resursa kako bi se osnažili mediji, slobodni izbori, kako bi se osnažila sposobnost da se prepoznaju platforme društvenih mreža koje koriste strane vlade, poput Rusije, platforme koje joj omogućuju da širi svoj uticaj u drugim zemljama. Potrebna nam je u tom pogledu transparentnost, antikorupcijski zakoni itd. To su oblasti u kojima Sjedinjene Države mogu pomoći drugim državama da razviju sopstvene kapacitete u sprječavanju i pružanju otpora propagandnim napadima Moskve. Ali, kao što sam rekao, Sjedinjene Države moraju da se pojave, moraju da dođu u te zemlje.
Putin aktivan u 19 zemalja
RSE: U svom izvještaju vi navodite da Rusija, miješajući se u unutrašnju politiku drugih zemalja, koristi različita sredstva.
Kardin: U tom izvještaju navodi se da je gospodin Putin aktivan u 19 zemalja. U svakoj od tih zemalja on ima isti politički plan, ali koristi različite alate. Neke od tih država preduzele su dramatične korake da minimizuju uticaj Rusije i to je urodilo plodom. Dakle, pojedine zemlje su tu lekciju savladale, ali moramo postići napredak i u drugim zemljama i regionima.