Lideru radikala u Srbiji Vojislavu Šešelju zamrznuto je 70.000 dolara u City banci u Portoriku, kao i 117.000 dolara u Australijskoj banci, jer se nalazi na “crnoj listi” Amerike.
Uprkos tome što je odslužio kaznu u Haagu, i dalje je na spisku ljudi kojima je Služba za kontrolu imovine u inozemstvu Ministarstva finansija SAD uvela sankcije, zbog čega ne mogu da raspolažu svojom imovinom u zemljama izvan Srbije, pišu Novosti.
A dokle god ne bude skinut sa “crne liste” neće moći da podigne 187.000 dolara koje je, kako kaže, zaradio držeći predavanja i prodajući knjige srbijanskoj četničkoj emigraciji širom svijeta krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina.
Šešelju su sankcije uvedene prije 15 godina, kada je Tribunal u Haagu tražio da dođe u Holandiju na suđenje za zločin protiv čovječnosti.
“Na “crnu listu” SAD stavljen sam pod izgovorom da sam bjegunac od Haškog suda. A uopšte nisam bjegunac, jer sam, čim sam čuo da je podignuta optužnica, kupio kartu i otišao” kaže Šešelj, za “Novosti”.
“Preko srbijanskog konzula u Haagu, pisao sam američkoj ambasadi tražeći svoj novac. Dobio sam odgovor da ostaje blokiran i da mogu da ga koristim samo ako unajmim američkog advokata da me brani i da ga platim tim parama. Taj papir još čuvam” naveo je Šešelj.
Šešelj naglašava da je imao i neki iznos u Kaliforniji koji je uspio da izvuče krajem devedesetih godina, dok je njegova supruga Jadranka uspjela da dobije oko 42.000 dolara koji su se nalazili u Kanadi.
“Ona je preko jedne od naših banaka izvukla te pare dok sam ja bio u Haagu, tada je dograđivala kuću”, prisjeća se Šešelj.
Skidanje s “crne liste” američke agencije nije nimalo lako. To potvrđuje i činjenica da se na njoj i dalje nalazi bivši predsjednik Srbije i SRJ Slobodan Milošević, koji već 12 godina nije živ. Osim njega, tu su i njegova supruga Mirjana Marković, sin Marko i kćerka Marija, nekadašnji predsjednik Srbije Milan Milutinović, haški optuženici Ratko Mladić i Radovan Karadžić…
Šešelj još nije podnio zahtjev da bude skinut sa spiska onih kojima su uvedene sankcije.
Konačna odluka se donosi na osnovu prikupljenih informacija iz više izvora – agencija SAD, stranih vlada, štampe, eksperata Ujedinjenih nacija.
Zahtjev za ukidanje sankcija može se ponavljati beskonačno puta, prenosi radiosarajevo.