U toku su aktivnosti oko izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima Kantona Sarajevo i Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo, koje su pokrenute od strane Radnog tijela kojeg je imenovala Vlada Kantona Sarajevo po inicijativi Komisije za sigurnost Skupštine Kantona Sarajevo.
Tim povodom Sindikat policije Kantona Sarajevo izdao je Saopćenje za javnost koje prenosimo u cjelosti:
Obzirom da se radi o zakonima kojima se uređuju unutrašnji poslovi iz nadležnosti Kantona Sarajevo, organizacija i rukovođenje Upravom policije, nadležnosti Uprave policije, ovlaštenja policijskih službenika, radno-pravni status i prava po osnovu rada, kadrovska politika, disciplinska odgovornost, saradnja sa drugim policijskim agencijama i drugo, Sindikat policije Kantona Sarajevo, u dobroj namjeri, s ciljem unapređenja efikasnosti rada Uprave policije i poboljšanja radno-pravnog statusa policijskih službenika, predložio je svog predstavnika i njegovog zamjenika, za rad u Radnoj grupi.
Imajući u vidu prijedloge, primjedbe i sugestije članova sindikata, značaj navedenih zakona za Upravu policije, odnosno članove sindikata (policijske službenike), kao i čenjenicu da radnu grupu čini 11 članova, od kojih je samo jedan član iz Uprave policije i jedan član Sindikata policije, Sindikat policije Kantona Sarajevo je pisanim putem predložio, da se u sastav Radne grupe imenuju minimalno četiri člana iz Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo i minimalno dva člana ispred Sindikata policije Kantona Sarajevo.
Dana 10.04.2019. godine, održan je jedan od sastanaka Radne grupe, na kojem je predstavnik Sindikata policije Kantona Sarajevo, u skladu sa pisanim zahtjevom tražio povećanje broja predstavnika Uprave policije na minimalno četiri i minimalno dva predstavnika Sindikata, što predsjedavajući Radne grupe nije uvažio, kao ni pisani zahtjev Uprave policije, uz obrazloženje da u radnoj grupi ima već 11 članova, među kojima su i eksperti iz oblasti prava i kriminalistike, te da je tako zadovoljena širina neophodne stručnosti, naglašavajući da je spreman, kao i kolege iz Komisije za sigurnost, u svakom momentu otići u Sindikat pred 100 ili više policijskih službenika i objasniti im svaki član i slovo predloženog teksta za izmjene i dopune navedenih zakona i dodao, kako ovdje nije cilj da neko nekoga prevari.
Sa zaključkom predsjedavajućeg Radne grupe (ministarom Katica Admirom) složili su se članovi radne grupe osim predstavnika Uprave policije i Sindikata policije Kantona Sarajevo, ali zbog zaštite interesa Uprave policije i policijskih službenika isti su nastavili rad u radnoj grupi. Daljim aktivnostima Radne grupe utvrđeni su Prijedlozi oba predmetna zakona, za čije predložene pravne norme u velikoj većini predstavnici ovog Sindikata i Uprave policije nisu dali svoju saglasnost, ali pošto su manjina u Radnoj grupi iste norme su preglasavanjem usvojene.
Shodno tome, cijeneći činjenicu da se ovim zakonima rješavaju bitna pitanja u radu organa unutrašnjih poslova, a posebno Uprave policije, smatramo da bi se usvojenim i predloženim zakonskim rješenjima grubo narušio integritet i samostalnost Uprave policije u njenom daljem radu, te da bi na ovakav način bio ugrožen radno-pravni status policijskih službenika, kao i mogućnost kompromitiranja istražnih i predistražnih radnji koje će u narednom periodu preduzimati policijski službenici, odnosno Uprava policije bi bila stavljena pod direktan politički uticaj. Takođe, ukoliko bi Uprava policije bila pod političkim uticajem te bi dovelo do pogoršanja sigurnosne situacije u Kantonu Sarajevo, odnosno policijski službenici ne bi mogli vršiti svoju osnovnu zadaću, a to je zaštita lične i imovinske sigurnosti građana Kantona Sarajevo.
Ovom prilikom Sindikat policije dao je komentare na konkretna predložena zakonska rješenja i to:
I – Prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima Kantona Sarajevo
– Predložena izmjena člana 16. ovog Zakona, je u praksi trenutno potpuno neprovodiva, kada je u pitanju Uprava policije, obzirom da je u Upravi policije Kantona Sarajevo trenutno raspoređen veoma mali broj policijskih službenika koji imaju stečene diplome kriminalističkog i pravnog smjera, odnosno diplomu sigurnosnih studija. Donošenjem ovakve pravne norme i slijedom toga Pravilnika, došlo bi i do blokade u radu Uprave policije, obzirom da se pojedina radna mjesta (jer bi za sva radna mjesta bila propisana vrsta i stepen stručne spreme), ne bi mogla popuniti nakon što bi policijski službenici, koji su radili na tim radnim mjestima, bili unaprijeđeni ili bi im na neki način prestao radni odnos. Takođe, donošenjem ovakve norme grubo bi se prekršila i osnovna ljudska prava već zaposlenih policijskih službenika, obzirom da su oni već po postojećim zakonskim normama stekli određena prava koja im se ovim prijedlogom ukidaju.
– Predložene izmjene člana 19. ovog Zakona su uvođenje direktnog političkog uticaja na rad Uprave policije, posebno kada se uzme u obzir da je Jedinica za profesionalne standarde veoma bitna organizaciona jedinica Uprave policije koja bi trebala biti potpuno zaštićena od političkog i bilo kakvog drugog uticaja. Takođe, predložene izmjene su u suprotnosti sa članom 23. istog zakona kojim su utvrđena ovlaštenja policijskog komesara u rukovođenju Upravom policije. Predložene izmjene spadaju u isključivu nadležnost Policijskog komesara.
– Predložene izmjene člana 21. ovog Zakona su uvođenje direktnog političkog uticaja na rad Uprave policije, obzirom da su u suprotnosti sa članom 23. istog zakona kojim su utvrđena ovlaštenja policijskog komesara u rukovođenju Upravom policije. Predložene izmjene spadaju u isključivu nadležnost Policijskog komesara.
– Predložene izmjene člana 23. ovog Zakona su prihvatljive u smislu informisanja Nezavisnog odbora, ali usmenim putem, jer je rok od 24 sata prekratak za sačinjavanje sveobuhvatne informacije, posebno kada se u obzir uzme da se istraga ne može završiti u tom roku. Moguće je pisanu informaciju tražiti u roku od sedam dana, koji je i razuman rok.
– Predložena izmjena člana 24. ovog Zakona, potrebno je jasno navesti u stavu (2) da će policijskog komesara zamijeniti policijski službenik Uprave policije Kantona Sarajevo koji ispunjava propisane uslove. Ovakvom jasnom odredbom isključila bi se mogućnost zamjene policijskog komesara policijskim službenikom iz druge policijske agencije u ovom slučaju.
– Predložene izmjene člana 27. ovog Zakona, unijeti tekst da “član Nezavisnog odbora ne može biti osoba čiji je srodnik u direktnoj rodbinskoj vezi zaposlen u Upravi policije do trećeg stepena, ili do drugog stepena po tazbini”. Ovim bi se spriječili interesni i drugi uticaji na rad policijskog komesara i Uprave policije.
– Predložene izmjene člana 33. ovog Zakona smatramo da nisu potrebne, jer je postojećim zakonskim rješenjem ova nadležnost Nezavisnog odbora dovoljno jasno određena.
– Predložena izmjena člana 52. stav (1) tačke d) “ili su mogli uticati”, predstavlja uvođenje neodređene i nejasno precizirane norme, koja može dovesti do proizvoljnosti prilikom primjene. Smatramo da svaka pravna norma mora biti jasno određena.
– Predložene izmjene člana 64. ovog Zakona, unijeti tekst da “član Odbora za žalbe javnosti ne može biti osoba čiji je srodnik u direktnoj rodbinskoj vezi zaposlen u Upravi policije do trećeg stepena, ili do drugog stepena po tazbini”. Ovim bi se spriječili interesni i drugi uticaji na rad policijskog komesara i Uprave policije.
– Predložene izmjene člana 77. ovog Zakona, nagrađivanje od strane Ministra predvidjeti samo na predhodni prijedlog policijskog komesara.
– Predloženo donošenje člana 94a., je prema stavu koji zastupa ovaj Sindikat direktno uvođenje politički podobnih kandidata iz reda samostalnih inspektora u proces imenovanja policijskog komesara. Takođe, ovim bi se narušila i zakonom uspostavljena dodjela činova, te bi se izvršila diskriminacija preostalih policijskih službenika, koji ne mogu “preskakati” činove, već mogu biti činovani samo u sljedeći viši čin. Osnovno ljudsko pravo svakog čovjeka, pa i policijskih službenika je jednakost pred zakonom, koja je zagarantovana i Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, te zaštićena i svim Ustavima u BiH.
II – Prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo:
– Predložene izmjene člana 52. ovog Zakona, smatramo da su ponuđene izmjene veoma manjkave, te bi njihova primjena u predloženom obliku bila veoma teška, možda čak i nemoguća. Razlog je u vrstama nabrojane stručne spreme i njenom stepenu. Ne vidimo razlog zašto bi na poslovima vezanim za edukaciju, analitiku i odjeljenjima za nadzor, koordinaciju i usmjeravanje bili uposlenici sa zvanjima odsjeka sigurnosnih i mirovnih studija, kada bi logičnije bilo da kao stručni saradnici, a ne policijski službenici, na poslovima edukacije budu uposlenici sa završenim pedagoškim fakultetom. Ovim bi se uposlenicima/državnim službenicima omogućilo uvećanje plate do 30% kako bi imali adekvatnu novčanu naknadu za svoj rad, ali ne bi bili ovlaštena službena lica u smislu ZKP F BiH. Takođe, na poslovima unutrašnjeg nadzora, koordinacije i usmjeravanja bi trebali raditi policijski službenici pravne, kriminalističke struke, kao i policijski službenici sa završenim fakultetom za sport i tjelesni odgoj, obzirom da se u ovim odjeljenjima vrši pravdanje upotrebe sile, a navedena stručna zvanja su adekvatno upućena u ovu oblast. Osobe sa zvanjem iz oblasti socijalnog rada nisu potrebni kao policijski službenici u organizacionim jedinicama za rad policije u zajednici, ali je moguće angažovanje jednog broja osoba te struke u svojstvu državnih službenika/stručna lica, kojim bi plata bila uvećana do 30% za poslove koje obavljaju kao i kod predhodno opisane kategorije. Osobe sa zvanjima iz oblasti farmacije nisu potrebne Odjeljenju za kriminalističku tehniku i forenziku radi vještačenja droga, obzirom da MUP kantona Sarajevo ne raspolaže takvom laboratorijom i da sva vještačenja toga tipa vrši Federalna uprava policije. Ovakve laboratorije su veoma skupe. Uposlenici Centra za forenziku i podršku FUP-e nisu policijski službenici, a predloženom izmjenom bi se osobe sa farmaceutskim zvanjima uvele u red policijskih službenika. Kada su u pitanju zvanja iz oblasti psihologije smatramo isto kao i kod zvanja iz oblasti socijalnog rada i edukacije. Zakon kojim je uređena oblast postupanja prema maloljetnicima poznaje pojam “stručne osobe”, te uvođenje psihologa u red policijskih službenika nije prihvatljivo iz tog razloga. Psiholog može biti stručno lice/državni službenik, kojem se, takođe, može uvećati lični dohodak do 30% shodno poslovima koje obavlja, ali neće biti uveden u red policijskih službenika. Opisani razlozi su naročito bitni, jer bi se socijalnim radnicima, psiholozima, farmaceutima i drugim zvanjima, ako bi bili primljeni u činu mlađeg inspektora, onemogućilo dalje napredovanje u službi, jer za rad u velikoj većini organizacionih jedinica Uprave policije, kada se već uvodi struka u policiju, ova zvanja nisu potrebna. Kada je u pitanju Fakultet za sport i tjelesni odgoj smatramo da donja granica za prijem u čin mlađeg inspektora treba biti 180 ECTS bodova. Predložena zakonska rješenja bi dovela do diskriminacije navedenih kategorija i onemogućavanja napredovanja u službi osoba sa nabrojanim stručnim zvanjima, a na opisani način bi istima, kao državnim službenicima, bilo moguće urediti napredovanje u zvanjima u toj kategoriji uposlenika.
– Predložene izmjene člana 54. ovog Zakona, smatramo da nisu potrebne zato što većina članova Komisije za izbor mora biti iz Uprave policije, jer su policijski službenici najpozvaniji poznavaoci policijskih propisa i poslova, a Komisija je zadužena za prijem novih policijskih službenika.
– Predložena izmjena člana 79. ovog Zakona, predstavlja potpunu diskriminaciju već zaposlenih policijskih službenika, jer im se na ovaj način onemogućava već zakonom stečeno pravo unapređenja u službi, čime se krše i njihova osnovna ljudska prava zagarantovana ustavima u BiH i međunarodnim konvencijama koje je naša zemlja ratifikovala. Na predloženi način bi se potpuno izjednačila srednja stručna sprema sa prvim ciklusom visokog obrazovanja tj. 180 ECTS (studijskih bodova), što je potpuno neprimjereno i u suprotnosti je sa Zakonom o visokom obrazovanju.
– Predložena izmjena člana 83. ovog Zakona, nije u ovom obliku usvojena na sastanku Radne grupe i stoga je neprihvatljiva. Takođe, smatramo da se postojeća odredba iz trenutno važećeg zakona ne treba ni mijenjati.
– Predložena izmjena člana 85. stav (5) ovog Zakona, koja se odnosi na ukupni period provođenja procedure unapređenja, treba da bude ograničena na pet mjeseci, a ne na tri mjeseca kako je predloženo, sve iz razloga podnošenja žalbi i njihovog rješavanja u toku procesa unapređenja. Smatramo da se u roku od tri mjeseca, iz navedenih razloga, proces unapređenja ne može okončati.
– Predložene izmjene člana 121. ovog Zakona, smatramo da nisu u redu, jer policijski odbor kao što mu i sam naziv kaže, treba da čine policijski službenici. To je Odbor koji odlučuje po žalbama policijskih službenika i policijski službenici su adekvatno upućeni u specifičnosti rada policijskog organa, te kao članovi policijskog odbora mogu adekvatno odlučivati po pitanju djelokruga rada Policijskog odbora. Predložene izmjene, takođe, nisu potrebne i iz razloga što predstavljaju intenciju za vršenje neprimjerenog političkog uticaja na rad Uprave policije, te stoga predlažemno da većinu policijskog odbora treba da čine policijski službenici iz Uprave policije.
– Predložena izmjena člana 129. ovog Zakona nije potrebna. Potrebno je da ostane odredba iz člana 129. važećeg Zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo.
– Predloženi član 130a. u stavu (2) čini diskriminaciju zatečenih policijskih službenika, jer im onemogućava unapređenje iz čina “mlađi inspektor” u čin “inspektor” što im je već utvrđeno pravo po trenutno važećem zakonu u proceduri koju je propisao predmetni zakon. Stav (3) je suvišan kada se otkloni diskriminacija do koje dovodi stav (2).
Naročito je bitno napomenuti da predložena zakonska rješenja za predmetne zakone nisu u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima F BiH i Zakonom o policijskim službenicima F BiH, koji su uvijek bili osnovni zakoni za uređivanje ovih oblasti u Federaciji BiH, a takođe, ponuđena zakonska rješenja su u suprotnosti sa zakonima svih drugih policijskih agencija u našoj zemlji koji regulišu ovu oblast.
Takođe, želimo Vas upoznati da je, dana 13.05.2019. godine, predsjedavajući Radne grupe, gospodin Katica Admir, prisustvovao sjednici Skupštine Sindikata policije Kantona Sarajevo (sjednici su kao gosti prisustvovali predstavnici OHR-a u BiH), kojom prilikom je od strane delegata upoznat sa primjedbama na predložene izmjene i dopune predmetnih zakona i da je tom prilikom obećao da će u predloženim zakonima biti unešeni određeni konstruktivni prijedlozi.
Dana 17.05.2019. godine, u prostorijama Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, sa predsjedavajućim Radne grupe, te članovima Radne grupe Bukva Sabinom i Dobrača Nefisom, održan je sastanak delegacije koju je imenovala Skupština Sindikata policije Kantona Sarajevo, gdje je su tom prilikom predsjedavajućem Radne grupe dostavljene pismene primjedbe i sugestije na predmetne zakone (akt broj SPKS-180-3/19 od 15.05.2019. godine).
Niti jedna od primjedbi i sugestija koje su dostavljene sa sjednice Skupštine Sindikata, kao i na sastanku sa predsjedavajućim Radne grupe, nisu uvrštene u tekst Prijedloga zakona koje je usvojila Vlada Kantona Sarajevo i koji će biti dostavljeni Skupštini Kantona Sarajevo na usvajanje.
Shodno navedenom, stav Skupštine Sindikata policije Kantona Sarajevo (održana 30.05.2019. godine) je da Sindikat policije Kantona Sarajevo ne podržava predložene izmjene i dopune Zakona o policijskim službenicima i Zakona o unutrašnjim poslovima, jer Sindikat policije Kantona Sarajevo, kao ni Uprava policije ovog Ministarstva u kreiranju Prijedloga predmetnih zakona nisu prihvaćeni kao ozbiljan i kredibilan partner od strane ostalih članova Radne grupe.
Isto tako stav Skupštine Sindikata policije Kantona Sarajevo je da Predložene izmjene i dopune predmetnih zakoni treba uputiti u javnu raspravu, kako bi svoje mišljenje dala šira akademska zajednica i građani. S obrzirom da važeći Zakon o plicijskim službenicima Kantona Sarajevo nije u cjelosti primijenjen iz razloga da još uvijek nisu doneseni podzakonski propisi, kako bi se utvrdila njegova stvarna primjena i eventualni nedostaci.
Takođe, smatramo da je ovo direktan pokušaj Vlade Kantona Sarajevo, koja ima podršku Skupštine Kantona Sarajevo da se pod direktan politički uticaj stavi Uprava policije, a što, iskreno se nadamo, nećete dozvoliti, jer su Ured Visokog Predstavnika u BiH, Ured Specijalnog predstavnika EU u BiH, kao i Ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije u BiH, proteklih godina dali nemjerljiv doprinos u depolitizaciji policijskih agencija u BiH, naročito Uprave policije Kantona Sarajevo. Shodno tome, molimo sve gore navedene da ne dozvole da se Uprava policije Kantona Sarajevo stavi pod politički uticaj, jer bi se time ugrozila lična i imovinska sigurnost građana Kantona Sarajevo i BiH.
Napominjemo da nemamo ništa protiv, da se u policijski organ prilikom novog zapošljavanja uzimaju u obzir navedene stručne spreme, ali se pri tome mora voditi računa o stečenim pravima uposlenika Uprave policije/policijskih službenika koji već rade u Upravi policije, te da se direkt utiče na njihova ranije stečena prava, a što je ministar na predhodnim sastancima, kako Radne grupe i Skupštine Sindikata, obećao da se neće dirati u stečena prava trenutno uposlenih policijskih službenika u Upravi policije, što nije ispoštovano u prijedlozima zakona.
Sindikat policije Kantona Sarajevo će u narednom periodu nastaviti aktivnosti na zaštiti prava i radno-pravnog statusa svojih članova, navodi se u saopćenju.
