Rusija je izdvojila mišljenje o zaključcima i nisu se pridružili komunikeu Upravnog odbora PIC-a, kazao je novinarima u Sarajevu Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, objavila je Patria.
Politički direktori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) zasjedali su jučer i danas u Sarajevu kako bi razmotrili trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini i izazove s kojima se zemlja suočava.
– Logično je bilo da su izbori bili visoko na našem dnevnom redu. U junu smo govorili o podjelama, a danas o tome kako stranke formiraju vlast. Naše kolege iz OSCE-a dale su procjenu našem odboru i govorili su o provođenju izbora. BiH mora napraviti hitne korake u izbornom sistemu koji će vratiti povjerenje. To će biti moguće jedino kada se formira vlast. To je druga tema. Ovaj proces u Republici Srpskoj će biti završen mnogo ranije.
Inzko je kazao da je tokom sjednice Upravnog odbora PIC-a istaknuto da bez dogovorene formule za popunu Doma naroda formiranje vlasti u FBiH će biti usporeno.
– Kako pratimo politički razvoj u ovoj zemlji svjesni smo da ima podjela i nakon izbora – kazao je Inzko.
David Hearne, prvi zamjenik visokog predstavnika je kazao da su se članovi Upravnog odbora PIC-a sastali sa članovima Predsjedništva BiH, ali da je Milorad Dodik napustio sastanak zbog postavljene zastave Bosne i Hercegovine u sali Predsjedništva, što je u skladu sa Zakonom o zastavi BiH. Dodik je, rekao je Hearne, tražio da u sali bude postavljena zastava i Republika Srpska, ali da tako nešto ne bi bilo u skladu sa Zakonom o zastavi BiH.
Odgovarajući na pitanje u vezi odlaska Dodika sa sjednice visoki predstavnik Valentin Inzko je kazao da se rukovao sa svima i srdačno pozdravio.
– Osjetio sam to kao korektno i srdačno. Rukovao se i sa američkom ambasadoricom. Onda je predao Komšiću predsjedavanje i napustio je sastanak. U prostoriji je bila samo zastava BiH a on je kazao da tu treba da bude i zastava FBiH i RS. Zakon postoji i on je eksplicitan. To se može mijenjati, ali taj zakon je sada na snazi – kazao je Inzko.
Na pitanje zašto je Rusija izdvojila mišljenje na današnjoj sjednici Upravnog odbora PIC-a, Hearne je kazao da je Rusija vrlo aktivan član i potpuno su uključeni u sve diskusije.
– Oni su odlučili da imaju nekoliko rezervi prema komunikeu. To su i ranije radili, a za dalje komentare morate se obratiti ruskom ambasadoru.
Incko je potcrtao da je vanjska politika u ingerenciji države.
– Dakle, o tome ne odlučuju entiteti – rekao je.
Podsjetio je na Akcioni plan koji je potpisao i Nebojša Radmanović, a koji nije otkazan i tiče se aktivacije MAP-a.
Odgovarajući na pitanja novinara, visoki predstavnik je kazao da su prošla vremena kad je strani faktor u BiH nametao stvari i odluke.
– Ako BiH želi u NATO mora dokazati stepen zrelosti i pokazati da stvati možete rješavati sami. Međutim, presuda Sejdić-Finci čeka na implementaciju već devet godina. Puno smo pričali o presudama sudova, pa tu je i primjer Mostara i konstitutivnosti Srba u nekim kantonima u FBiH – pojasnio je Inzko.
Dodao je da ipak međunarodna zajednica treba da razmisli o nekom malo drugačijem pristupu BiH, a kako bi se neke stvari ubrzale u BiH.
Komentirajući zahtjev Željane Zovko, EU parlamentarac iz Hrvatske zatražila je da joj se dostavi budžet OHR-a na šta je Inzko kazao da ona radi za drugu državu.
Prema njegovom mišljenju, možda iza ovakvih poruka postoji neka strategija.
– Rezultat nije bio onakav za HDZ kao što su očekivali i to je možda razlog zbog čega Zovko to radi. Mislim da bi trebalo biti manje frustracija na hrvatskoj strani i možda bi trebalo napraviti neki katalog šta to sve u BiH imaju Hrvati kad je riječ o funkcijama na svim nivoima vlasti. Mislim da bi onda ova debata malo realnija. Ipak, niko ne želi ništa uskraćivati – naglasio je Inzko.
Govoreći o eventualnoj odluci CIK-a o primjeni popisa iz 2013. godine, Inzko je kazao da Aneks 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma nije ispunjen te da je potrebno primjeniti popis iz 1991.
On je završio izlaganje rečenicom: “Gdje čeljad nisu bijesna kuća nije tijesna.”