Anđelina Ošap Gaćanović, jedan od tri člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH je kritikovala gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Karić i kazala kako ni pravno ni historijski ne postoji bosanskohercegovačko kulturno nasljeđe.
Ošap Gaćanović, inače po struci arthitektica, je kazala kako se gradonačelnica Karić “bruka u svojim izjavama” i dodala kako ne postoji “uniformno bosansko naslijeđe” već da je ono sastavljeno od kulturnog nasljeđa etničkih grupa.
Podsjećamo, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je komentarisala slučaj nestanka Čajničkog evanđelja rekavši da je kulturno naslijeđe savremene Bosne i Hercegovine isključivo bosansko. Karić je inače pored završenog doktorskog studija prava i diplomirana historičarka.
Ošap Gaćanović je također kazala kako je dio sarajevske javnosti “osuo drvlje i kamenje na apel srpskih historičara”, te je dodala kako se paralelno sprovodi identitetski inženjering s ciljem “pravljenja bosanske nacije”.
Kontroverzna magistrica arhitekture se uputila i u dublju analizu srednjovjekovne historije Bosne kazavši kako je Čajničko evanđelje napisano na temeljima pravoslavlja i da su uzaludni napori “sarajevske naučne javnosti da dokažu da je to jeretički rukopis”. U nastavku Ošap Gaćanović iznosi tvrdnju kako o “jeretičkoj crkvi bosanskoj nema niti jednog naučnog dokaza”.
Iako su brojni istaknuti historičari poput Peje Ćoškovića posvetili decenije istraživanju Crkve bosanske pišući djela koja su posvećena samo ovoj temi, za Ošap Gaćanović historijske činjenice i dokazi ne postoje.
Ono što je također indikativno je činjenica da je obje odbijenice koje je izdala Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u predmetu postavljanje spomeniku Kralju Tvrtku u Sarajevu potpisala upravo Ošap Gaćanović.
Nameće se pitanje da li Ošap Gaćanović ciljano opstruira podizanje spomenika prvog bosanskog kralja u Sarajevu.
U kritici i analizi pridružio se i dekan Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu historičar Draga Mastilović, koji je iznio tvrdnju da se “srpsko nacionalno ime” na prostoru BiH spominje u većem broju historijskih izvora. No dobro je poznato kako je pojam nacija vezan za procese koji se dešavaju nakon francuske revolucije 1789. godine, daleko od dešavanja iz ranog srednjeg vijeka.
Mastilović također iznosi jednu bizarnu teoriju kako su Srbi u sedmom stoljeću imali “svoju štampariju” na području Goražda. Dobro je poznato kako je prvi štamparski stroj u Evropi djelo Nijemca Johana Gutenberga nastalo stoljećima kasnije oko 1440. godine.
Podsjećamo, veliku pažnju javnosti izazvao je nestanak Čajničkog evanđelja, inače nacionalnog spomenika BiH, koje je bez odobrenja Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH izmješteno van države na restauraciju u Beograd.
Postavlja se pitanje kakva je uloga i svrha Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH ukoliko ne može ispuniti osnovni zadatak koji ima pred sobom. Također, veoma je porazno da članovi komisije čiji bi jedini zadatak trebao biti zaštita i očuvanje kulturne baštine Bosne i Hercegovine, služe dnevnoj politici i ideologiji.