Prema podacima Registra poljoprivrednih proizvođača FBiH i RS-a oko 13.000 do 15.000 registrovanih farmera aktivno se bave proizvodnjom mlijeka od čega ostvaruju direktne prihode.
Iako ulažu veliki trud u ovaj posao, često su na granici opstanka, a zarada od proizvodnje i prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda dovoljna je tek za rješavanje egzistencijalnih pitanja. Uz poticaje koje su ostvarivali do sada su mogli opstajati, međutim, sada im je i to ugroženo.
Stočna hrana je, kako piše Agroklub, enormno poskupjela u ovoj godini, što je ogroman udar na farmere, koji će neke od njih dovesti i do toga da odustanu od proizvodnje.
Zbog malih zemljišnih posjeda, kvaliteta tla i prinosa, većina farmera je primorana kupovati stočnu hranu. Trenutna poskupljenja, naročito žitarica bez kojih su nezamislive krmne smjese, uveliko povećavaju troškove proizvodnje. Distributeri i mješaonice stočne hrane opravdanje za skok cijena pronalaze u višim cijenama kukuruza, soje, sojine sačme, sunckoretove sačme i pšenice na svjetskom nivou.
U odnosu na prošlu godinu najveća poskupljenja evidentirana su kod kukuruza koji je skuplji za 35 posto, zatim suncokretova sačma za 34 , pšenica za 20 i vitaminsko – mineralne smjese u prosjeku oko 15 posto. Nisu samo troškovi stočne hrane veći, rasla je i cijena sjemena (silažni kukuruz) i đubriva. Svaki segment proizvodnje mlijeka, prema segmentima od njive do procesa muže, sada više košta, što predstavlja ogromno opterećenje po farmera.
Mljekare, kako kažu farmeri, striktno čuvaju minimalnu otkupnu cijenu od 0,50 do 0,57 KM po litru, pa se s pravom pitaju kako će nadomjestiti sva ova navedena poskupljenja.