Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, koja se klasificira kao historijska, odnosno biblioteka specijalnih zbirki, postoji skoro 500 godina. U Bosni i Hercegovini i svijetu poznata je po vrijednim rukopisima i drugim djelima značajnim, ne samo za historiju BiH i regiona, nego i šire. Ovaj ”čuvar” djela među kojima su i ona iz 12. stoljeća, ipak, nastoji biti ukorak s modernim vremenom i istraživačima iz zemlje i svijeta omogućiti brz i lak pristup građi.
Osim osnovne djelatnosti, čuvanja, arhiviranja i prezentiranje građe, Biblioteka ima i izdavačku djelatnost, djeluje i kao muzej, jer posjeduje vrijedne eksponate, ali i arhiv Islamske zajednice u BiH. Posjeduje i čitaonicu koju dnevno koristi oko 80 studenata i istraživača.
Katalogizirani su svi rukopisi koje Biblioteka posjeduje i odštampano 18 svezaka kataloga koji su pohranjeni od biblioteke u Washingtonu, SAD, do nacionalnih biblioteka u Francuskoj, Engleskoj, Turskoj, Austriji…
Biblioteka je od 8. januara 1537. godine, kada je osnovana drugom vakufnamom (zakladnim dokumentom) namjesnika Bosne Gazi Husrev-bega, nekoliko puta izmještana. Svojoj kući, odnosno u kompleks Gazi Husrev-begovih vakufa, vratila se 2014, a nova zgrada poklon je naroda i vlade države Katar.
– Vakif Gazi Husrev-beg i sam nabavljao knjige –
Gazi Husrev-beg je u svom kompleksu prvom vakufnamom osnovao džamiju, hanikah, a kasnije i medresu i druge objekte i vjersko-prosvjetne institucije. Ipak, da bi zaokružio sistem vjersko-obrazovnih i odgojnih institucija, odlučio je osnovati biblioteku, te u vakufnami naznačio da višak sredstava od gradnje izdvoji za nabavku vrijednih i probranih knjiga koje će služiti učenicima i prepisivanju onima koji se budu služili naukom. Štaviše, sam Gazi Husrev-beg učestvovao je u nabavci određenih knjiga, a bilješka o tome navedena je u nekoliko rukopisa.
Institucija je dijelila sudbinu nemirnih balkanskih prostora u svojoj skoro polumilenijskoj historiji, a to znači da nije bila pošteđena ratova, poplava, požara, niti svih drugih nedaća koje su povremeno zadešavale stanovnike Sarajeva i cijelog Balkana.
Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) govorio je o historijatu ove institucije, problemima s kojima se ona suočavala od nastanka, građi, nedavno realiziranim pojektima, ali i aktivnostima u pripremi.
Gazi Huserv-begova biblioteka vrijednim zbirkama može parirati srodnim institucijama širom svijeta, a bibliotečka građa privlači istraživače iz zemlje i sa svih strana svijeta.
– Dvadeset hiljada djela na više jezika –
”Ukupno ima oko 100.000 bibliotečkih jedinica. Ali, ono po čemu je najviše poznata, kako kod nas tako i šire, jest zbirka rukopisa. Mi posjedujemo, u ovom trenutku 10.789 kodeksa rukopisa, odnosno oko 20.000 djela na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku pisanom arapskim pismom”, pojasnio je Lavić.
Riječ o djelima koja su se tokom skoro 500 godina vladavine Osmanskog carstva na ovim prostorima izučavala u medresama, hanikahima i vjersko-obrazovnim zavodima širom Bosne i Hercegovine. Nije riječ samo o vjerskoj literaturi, već dio fondova čine djela iz matematike, logike, filozofije, historije, astronomije i drugih naučnih disciplina.
Osim rukopisa, Biblioteka posjeduje vrijednu zbirku dokumenata na osmansko-turskom jeziku koji su nastali tokom vladavine Osmanskog carstva na ovim prostorima, kao vid komunikacije između različitih nivoa vlasti.
”Imamo oko 10.000 dokumenata te vrste. To su, fermani, berati, bujuruldije i ostale vrste osmanskih dokumenata te preko 30.000 štampanih knjiga na orijentalnim jezicima, uključujući 10 primjeraka takozvane turske inkunabule, odnosno prvih djela koja su štampana u štampariji Ibrahima Muteferrike, prvoj štampariji koja je u islamskoj civilizaciji osnovana u Istanbulu 1724. godine”, istakao je Lavić.