Skupština Kantona Sarajevo na današnjoj sjednici usvojila je izmjene i dopune Zakona o šumama Kantona Sarajevo. Zakon je usvojen tijesnom većinom, 18 zastupnika glasalo je ZA, dok je suzdržan bio Klub Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) odakle je ukazano na važnost očuvanja i zaštite državne imovine.
Pravo vlasništva nad državnim šumama i šumskim zemljištem ne može se steći njihovim korištenjem ili zauzimanjem bez obzira na period trajanja istog, odnosno dosjelošću”. Zakonska odredba je jasna. Međutim, provođenje aktivnosti kroz Projekat registracije nekretnina, a koje se odnose na usklađivanje podataka zemljišnoknjižne i katastarske evidencije, na određenim nekretninama na kojima je kao korisnik upisano pravno lice KJP “Sarajevo-šume” izvršen je pogrešan upis prava vlasništva u B listu zemljišnoknjižnih uložaka, a reakcija na isti je izostala. Neophodno je pokrenuti incijativu da korisnik šuma dostavi tačnu informaciju zastupnicima da li je tačno da je navedeni upis uknjižbe izvršen i ako jeste kod nadležnog suda podnese prigovor na tačnost upisanih podataka u zemljišnu knjigu I ispravi grešku. Vjerujem da smo svi zajedno opredjeljeni da državna imovina ostane državna imovina – ukazala je zastupnica SBiH Admela Hodžić.
Klub zastupnika SBiH zatražio je da nadležno Ministarstvo osigura da JP “Sarajevo-šume” prestane sa opasnom praksom postupanja u odnosu na uknjižbu imovine koja je državno vlasništvo i državna svojina suprotno stavovima koji su utvrđeni kroz brojne Presude Ustavnog suda BiH.
– Državna imovina, iako je to oblik svojine koji je po svojoj strukturi sličan građanskopravnoj privatnoj svojini, predstavlja poseban pravni koncept, te, iz tog razloga, uživa poseban status. Državna imovina je karakteristična po javnopravnoj prirodi odnosa subjekata i korištenja te imovine, kao i njezinog titulara. Ona obuhvata, s jedne strane, pokretne i nepokretne stvari koje su u rukama javne vlasti i koje joj služe radi vršenja te vlasti, s druge strane, ona može obuhvatiti ‘javno dobro’ (morska voda i morsko dno, riječna voda i riječna korita, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna saobraćajna mreža, saobraćajna infrastruktura itd.). Ono, po svojoj prirodi, prioritetno služi svim ljudima u državi. Kao takvo, ‘javno dobro’ može biti izuzeto iz pravnog prometa (res extra commercium) zbog svog značaja jer je to jedini način da bude sačuvano i zaštićeno” – pojasnila je.
Šume se kao javna dobra smatraju državnom imovinom, istakla je Hodžić. Podsjetila je da je Ustavni sud ranije u Odluci broj U 1/11 zauzeo stav da šume ulaze u okvir državne imovine (tekuća voda, zaštita klimatskih uvjeta života, zaštita drugih prirodnih resursa kao što su šume, nužna državna infrastrukturna mreža u smislu Aneksa 9 Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH itd., kako je to navedeno u citiranim tačkama 62. i 82. u Odluci broj U 1/11). Ustavni sud u konkretnom slučaju smatra da su “šume i šumsko zemljište” “u svojini Republike”, kako je propisano osporenim članovima zakona, obuhvaćeni pojmom državne imovine kako je to navedeno u relevantnom dijelu Odluke broj U 1/11.
Klub zastupnika SBiH podcrtao je još jednom da se ovim izmjenama zakona proširuju ovlaštenja JP “Sarajevo-šume”.
Hodžić je poručila ministru privrede KS Adnanu Deliću koji se grčevito zalagao da ovaj Zakon prođe, s obzirom da se na čelu Sarajevo-šuma nalazi kadar NIP-a odakle dolazi i ministar, da to što “citira zakone o stvarnim pravima, zakone o eksproprijaciji, ne znači da JP “Sarajevo-šume” smije da podnosi prijedloge za uknjižbu javnog preduzeća kao titulara državne imove”.
Nijedan zakon ne dozvoljava ukljižbu šumskog zemljišta do rješavanja statusa državne imovine a što je ustavni sud više puta istaknuo. Na osnovu toga, izražavamo sumnju da će to javno preduzeće vršiti ekskluzivne nadležnosti koje im se ovim zakonom dodjeljuju na ispravan način imajući u vidu dosadašnju praksu – poručila je Hodžić.
Na Skupštini KS donesen je Zakon o kantonalnoj agenciji za privlačenje investicija i privatizaciju. Njegovim donošenjem ova agencija će zauzeti centralno mjesto u Kantonu Sarajevo na kojem će potencijalni i postojeći, domaći i strani investitori tražiti sve informacije vezane za poslovno okruženje, konkurentske prednosti i investicione mogućnosti, te podršku prilikom realizacije ulaganja, ali i za postinvesticionu podršku.
Današnjim usvajanjem ovog zakona kojim su dosadašnjoj Kantonalnoj agenciji za privatizaciju dodate nadležnosti i poslovi vezani za privlačenje investicija, te nadležnosti za koordinaciju i korištenje sredstava EU fondova. Ovim zakonom mijenja se i naziv Agencije, pa će ona zvanično biti Kantonalna agencija za privlačenje investicija i privatizaciju.