Danas je u našoj zemlji na snazi žuto upozorenje za određene dijelove.
Šta to znači, i imaju li građani potrebe brinuti se zbog nadolazećih oluja pitali smo meteorologa Nedima Sladića.
On je za Hayat. ba govorio je i o nadolazećim danima, te vremenskim prilikama. Otkrio nam je kakvo ljeto nas očekuje.
Danas je žuto upozorenje zbog grmljavinskog nevremena izdato za područja Sarajeva, Banja Luke, Višegrada i Tuzle. Da li će zaista ova područja zahvatiti nevrijeme?
– Žuto upozorenje zbog pojave grmljavine jeste izdato za navedena područja, međutim sliku moramo gledati šire, jer se ovdje spominju regije, šire jedinice. Neće podjednako sva područja unutar jedne regije zahvatiti nevrijeme, odnosno drugim riječima bit će lokalizovanog tipa – mjestimična i mogu se prognozirati tek nekoliko sati pred samo nastupanje istog, ali na okviru ovih navedenih regija. To je zapravo uobičajena situacija u ljetnom periodu kada su padavine po pravilu neravnomjerno raspoređene.
Objasnit ćemo neravnomjernost padavina kroz klasičan primjer zagrijanog lonca napunjen vodom. Ako stavite zagrijan lonac s vodom na šporet i uklonite poklopac, sva para se podiže naglo uvis. To se isto dešava sa zagrijanim zrakom na tlu koji je topliji u odnosu na okolni – prisilno se uzdiže. Taj dio je bio iznimno lagano pretpostaviti. Ono što je teži, komplikovaniji dio jeste gdje će se pojaviti mjehurići, jer se neće svugdje pojaviti. Upravo oni su nam pokazatelji gdje se javljaju oluje. Pa ako pokušamo zamisliti kartu naše zemlje unutar tog lonca, vidimo da su danas češći u njegovom gornjem desnom uglu – dakle na sjeveru i sjeveroistoku Bosne, budući da u ovom trenutku tamo se bilježe trenutno najvisočije temperature zraka uzrokovane prethodno prijepodnevnim osunčavanjem.
Jedan od bitnih faktora zbog kojeg oluju možete predvidjeti tek nekoliko sati pred njeno nastupanje je dalji razvoj dnevne oblačnosti te ponašanje na desetine parametara koje uključuju indekse nestabilnosti (K, TT, LI, CAPE, CIN, SRH, BRN, etc). S obzirom na to da je i dalje prisutna nestabilna atmosfera nad našom zemljom, kao i isparavanje, uzdizanjem zagrijanog zraka s tla uvis koji je hladniji u odnosu u okolni i njegovim daljnjim hlađenjem, širenjem i kondenzovanjem za posljedicu stvaraju se obilniji izljevi kiše, a nerijetko i grmljavinska nevremena, no indeksi nestabilnosti variraju od mjesta do mjesta.
Vođeni iskustvom od prethodnih dana, kada je područje Tuzlanskog kantona stradalo u nekoliko navrata, možemo li i u drugim dijelovima BiH očekivati sličan scenarij?
Ovakva nevremena, nažalost, koja su pogodila Tuzlanski kanton i pritom prouzročila veću materijalnu štetu mogu očekivati i ostala područja. Teško će mnogi razumjeti, ali ovakva nevremena su se dešavala i prije i sve je to sastavni dio juna mjeseca, jer je šesti mjesec po pravilu u Bosni najkišovitiji, najgromovitiji i najnestabilniji mjesec u kojem su česte inkurzije vlažnih zračnih masa sa zapada, a potom odmicanjem ka istoku nerijetko u vidu cirkulacije vlažnih zračnih masa sa Crnog mora. I prije je bilo bujičnih plavljenja, privremenog izlijevanja manjih potoka usljed velike količine padavina u kratkom vremenskom intervalu, ali moram priznati da se nije tako često dešavalo da padne, kao neki dan u Gradačcu, čak 79 mm kiše u svega 3 sata, što je gotovo 90 % mjesečnog prosjeka padavina za juni mjesec, a pogotovo da jedno te isto područje nevrijeme pogađa gotovo svakodnevno.
Kakvo vrijeme možemo očekivati u narednom periodu? Da li će nas sunce konačno ugrijati punim sjajem?
Sunca će biti, ali ne na onaj način na koji, manje-više, sada svi priželjkujemo da se pojavi – u obliku cjelodnevnog sunčanog vremena. Na našu žalost, atmosfera nam nije naklonjena i do 24. juna očekujemo promjenjive i nestabilne vremenske prilike da će potrajati nad našom zemljom, no počinje me zabrinjavati situacija na prognoznim modelima u periodu od 21. do 23. juna, kada bi usljed utjecaja visinske doline koja bi se osom premjestila preko sjevera i sjeveroistoka Bosne prema Crnoj Gori i Albaniji i jednog manjeg prizemnog ciklona pozicioniran sjevernije od nas se spustila manja količina svježijeg zraka uz manje zahlađenje, a po visini s istoka obilato kružio vlažan i nestabilan zrak koji bi uzrokovao mjestimično u ponedjeljak i manjim dijelom u utorak i obilnije padavine, naročito sjeveru i sjeveroistoku Bosne. To opet nisu dobre vijesti, budući da su nivoi rijeka u Tuzlanskom kantonu već sada vrlo visoki i svaka nova kap kiše predstavljat će za njih ozbiljan problem. Pojavom obilnijih padavina ne isključuje se mogućnost izlijevanja rijeka iz korita, a samim tim i plavljenja. Nadati se samo da do tog scenarija ipak neće doći, jer smo svjedoci da ih ovog juna vrijeme nije ni trenutka mazilo. Od 24.06. očekuje se jačanje Azorskog anticiklona koje bi za posljedicu imalo vrijeme koje željno iščekujemo – sunčano i vrlo toplo, a tada je vidljiv trend i osjetnijeg porasta temperature zraka.
Generalno, kakvo nas ljeto očekuje? Da li će biti mješoviti periodu kao dosada, ili ipak da se nadamo paklenim vrućinama?
Interesantno je da je gotovo 90 % prognoznih modela na duže staze i dalje skloniji opciji zasušivanja kroz juli i august mjesec. Jasno se sada vidi da skandinavska anticiklona slabi, što je obično znak da će se vrijeme u južnoj Europi smiriti. Na našu sreću, i Azorska anticiklona koja je zadužena za stabilne vremenske prilike na jugu Europe je sve više dominantnija pa će se i Sredozemlje brzo smiriti. Iako iz ove perspektive opravdano se čini da ljeto nikada neće doći, sjetit ćemo se ovih kiša kada već idućeg mjeseca krenu toplotni valovi zapljuskivati našu zemlju. Vrućine sigurno ni ovog ljeta neće nedostajati, pa ni one paklene.
Izvor: Hayat/Index.ba