Europarlamentarci, koji su trenutno u posjeti Bosni i Hercegovini, ne misle da će Bosna i Hercegovina dobiti status kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji. Govorili su o susretima koje su imali tokom posjete.
U posjeti su zastupnica Zelenih iz Nizozemske Tineke Strik te zastupnici Zelenih iz Njemačke Viola von Cramon-Taubadel i Boris Mijatović.
Strik je poručila da je pokušaj Republike Srpske da na sebe prenese dio nadležnosti državne vlasti prijetnja po teritorijalni integritet i budućnost Bosne i Hercegovine.
“Ako govorimo o potrebi da se postane dijelom EU, jasno je koliko je ovaj problem velik. Državne institucije ne rade i to predstavlja veliki problem”, napomenula je.
Istakla je i da su političarima obrazložili kada će Bosna i Hercegovina dobiti status kandidatkinje.
“Ne možemo ignorisati političku krizu. Upozorili smo političare da predstavljaju prepreku i da usporavaju proces. Objasnili smo im da je neophodno da se odobri status kandidatkinje ako se ispune konkretni uslovi – Republika Srpska treba povući set zakona, institucije na državnom nivou moraju biti funkcionalne”, rekla je Strik.
Na novinarsko pitanje da li ipak postoji mogućnost da Evropsko vijeće na predstojećem sastanku odobri status kandidatkinje, odgovorila je da očekuje da će Vijeće utvrditi, kako je izjavila, apstraktne, uopćene zaključke o tome da treba nastaviti raditi na članstvu, ali da ona misli da zaključci moraju biti jasni.
Strik je obrazložila zašto se gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor (SNSD) nije želio susresti sa europarlamentarcima i preživjelim žrtvama rata u ovom gradu.
“Gradonačelnik je znao da ćemo doći sa porodicama žrtava koje traže komemoraciju. Htjeli smo organizovati dijalog. Smatrali smo da postoji neki interes. Bavljenje prošlošću dovodi do zaključka šta je pogrešno urađeno. Znamo da se Njemačka time bavila decenijama, a imam osjećaj da se u Bosni i Hercegovini uopće ništa ne dešava, da su svi zatvoreni u svojim krugovima. Gradonačelnik je znao da ćemo doći, da bi nam onda rekao da mi možemo doći, ali ne i članovi porodica žrtava – nama je to bilo neprihvatljivo”, istakla je.
“Šokantne stvari u Banjoj Luci”
Europarlamentarka Cramon-Taubadel je također poručila da kriteriji za dobijanje statusa kandidatkinje moraju biti ispunjeni. Iznenađena je time da se pojedini domaći političari smatraju neutralnim u agresiji Rusije na Ukrajinu.
“Moram da kažem da sam iznenađena izjavama nekih u Bosni i Hercegovini koji sebe nazivaju neutralnima, a koji nemaju potrebu da nešto kažu o ratu u Ukrajini. Ne moram vam govoriti šta znači rat. Treba se zapitati gdje vi stojite kada je u pitanju agresija Rusije na Ukrajinu”, istakla je Cramon-Taubadel.
Osvrnula se i na razgovore sa zvaničnicima u Banjoj Luci, naglasivši da je tom prilikom čula i “šokantne” stvari.
“U Banjoj Luci smo razgovarali i šokantno je bilo čuti neke stvari. Čula sam dosta skepticizma, ali ono što nam treba je predanost u donošenju odluka. Bilo je stvari koje su nas zabrinule, neću govoriti o tome detaljno”, kazala je.
“Ustav nije uklesan u kamen”
Europarlamentarac Mijatović je govorio o tome da li bi njemu bilo prihvatljivo da se Njemačkoj nameće ustav iz inostranstva.
“Mi smo imali takvu situaciju u Njemačku. General Mark Clark se upravo bavio tim pitanjima, pa je onda odgovor očigledan. Ranije sam radio u Tribunalu za bivšu Jugoslaviju, zbog toga sam u velikoj mjeri svjestan svega. Imajući sve to u vidu, nažalost u Bosni i Hercegovini ne vidimo volju da se pozabavi pitanjima iz prošlosti. Kao neko ko dolazi iz Njemačke, mogu vam reći koliko je važno to uraditi”, ukazao je.
Na pitanje novinara RTRS-a zašto nisu posjetili mjesta u kojima su tokom posljednjeg rata stradali i Srbi, odgovorio je da je posjetio Jasenovac i da se osjeća krivim za ono što su Nijemci uradili u Drugom svjetskom ratu.
“Znam šta su Nijemci ovdje uradili u Drugom svjetskom ratu, posjetio sam Jasenovac. Osjećam se krivim, iako sam poslije rođen. U Bosni i Hercegovini postoje zločinci koji nisu osuđeni. Znam da ima stotine slučajeva koji nisu zaključeni, kakav je to znak?”, pitao je Mijatović.
Novinare je također pitao zašto se njemu ne bi dala prava kada bi se vratio u Bosnu i Hercegovinu, kao neko ko ne pripada ni jednom konstitutivnom narodu.
Prema njegovim riječima, ustavi su promjenjivi i nisu uklesani u kamen. Zaključio je da se ustavi mijenjaju radeći sa ljudima, a ne mimo ljudi.