Trideset godina od početka pokolja i progona Bošnjaka Foče, koji su počinile komšije Srbi i brojne srpske paravojne jedinice, život povratnika u ovaj grad u istočnoj Bosni daleko je od ljudskog dostojanstva.
– Bošnjaci dijele sudbinu Bošnjaka u RS-u. Ne može se više kazati da smo građani drugog reda, mi smo ovdje nula. Ovo je rezultat Dejtona, etnički čist entitet sa minimalno prava za Bošnjake. Svakodnevno se krše se ustav i zakon, opstruiše se implementacija izbora u Foči – kaže za Faktor Izet Spahić (Stranka demokratske akcije), jedini bošnjački odbornik u lokalnoj skupštini.
Brojke o nezastupljenosti Bošnjaka u javnoj upravi i ustanovama su frapantne.
– U Općini Foča od 100 zaposlenih samo je dvoje Bošnjaka, u lokalnoj policijskoj upravi od 160 zaposlenih samo je troje Bošnjaka. Tako je i ostalim općinskim ustanovama. Povratnici su zapostavljeni i kada je u pitanju raspodjela budžeta. U Foči tokom cijele godine živi nešto manje od 300 Bošnjaka. U periodu između aprila i novembra taj se broj značajno poveća – ističe Spahić.
Bošnjaci Foče još tragaju za velikim brojem svojih srodnika koji su ubijeni u pokoljima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
– Još nije pronađeno 627 ubijenih Bošnjaka. Zato smo protiv hidrocentrala u dolini rijeka Drine i Bistrice jer imamo dovoljno naznaka da se u njihovim koritima nalaze masovne grobnice – podvlači on.
Foča je sve samo ne sigurno i prijatno mjesto za život povratnika.
– Na zgradi općine su posteri ratnog zločinca Ratka Mladića, žalosno je da to ne predstavlja problem predstavnicima međunarodne zajednice koji dolaze i sarađuju sa lokalnom vlašću. U gradu se oslikavaju murali presuđenim ratnim zločincima. Sve to čini veoma tmurnu sliku. Federalni i državni organi trebaju staviti prst na čelo i sagledati položaj Bošnjaka u Foči i RS-u uopće – smatra Spahić.
