Političkim sporazumom koji je bh. liderima ponuđen u Briselu predviđno je odbacivanje principa “konstitutivnih naroda”, ako je suditi po sadržaju dokumenta koji je procurio u medije.
Naime, po istom se bh. lideri obavezuju na ograničene ustavne i izborne reforme, u potpunosti u skladu sa presudama Evropskog sud za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i preporukama Venecijanske komisije i OSCE/ODIHR i GRECO-a.
Uz to, obavezuje se da će se odlučno će raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU, kako bi napredovali na putu ka EU.
Međutim, šta znači provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava? Ni manje ni više nego provođenje presude Zornić u kojoj je Sud u Strazburu naložio odbacivanje konstitutivnosti naroda kao posljedicu činjenja genocida i etničkog čišćenja.
Konstatujući da se “aplikantica (Azra Zornić) ne izjašnjava kao pripadnica nijednog od „konstitutivnih naroda“ (odnosno, Bošnjaka , Hrvata i Srba ), nego jednostavno kao građanka Bosne i Hercegovine, te da time ne može biti kandidat na izborima za drugi dom državnog parlamenta (Dom naroda), kao ni za kolektivnog šefa države (Predsjedništvo), u kontekstu daljeg odnosa spram prava “konstitutivnih naroda” Sud se u tački 43. poziva na presudu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine te pored ostalog zaključuje:
“U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i „etničkim čišćenjem“. Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na „konstitutivne narode” kako bi se osigurao mir. Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokracija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine”, stoji u presudi Zornić.