Iznenadne vježbe bjeloruske vojske u blizini granice sa Ukrajinom, ponovo su pokrenule pitanje mogućnosti da Rusija sa sjevera uz direktnu bjelorusku pomoć izvrši napad na Ukrajinu.
Bjelorusija je započela sa provođenjem vježbe koja, kako su saopćili iz njihovog ministarstva odbrane, će podrazumijevati brzo pomjeranje trupa u određene dijelove, ali i vježbe postavljanja pontonskih mostova za prelazak rijeka.
Zanimljivo je da su bjeloruska vozila koja učestvuju u vojnoj vježbi označena crvenim kvadratima. Ovakve oznake se koriste često za označavanje vozila koja učestvuju u vojnoj ofanzivi. Na početku rata dio ruskih jedinica je bio označen sa znakom Z što je postalo svojevrsni simbol ruske invazije.
Također, Rusija je u Bjelorusiju uputila i svoju verziju Awacs aviona koji se koristi kao dugodometni radar i ima ulogu da prati mete kako u zraku tako i na kopnu. Ovaj avion se nalazio u Bjelorusiji u februaru kada je Rusija pokrenula invaziju. U Bjelorusiji se na obuci nalazi i nekoliko hiljada ruskih regruta.
Ukrajinski mediji prenose, pozivajući se na bjeloruski Hajun, nezavisni medij koji prati vojna pitanja, da je u proteklih nekoliko dana Rusija u Bjelorusiju prebacila najmanje 60 komada vojne opreme, uključujući Ural kamione, borbena vozila pješadije i cisterne.
Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba upozorio je da Rusija priprema trupe za novu ofanzivu koja bi mogla biti pokrenuta početkom 2023. godine. Kuleba nije precizirao gdje bi nova ofanziva mogla da bude pokrenuta, ali najveće borbe se trenutno vode u istočnoj Ukrajini u regiji Donjecka i Luganjska gdje Rusija bjesomučno pokušava da zauzme simbolički važan grad Bakhmut.
Institut za studije rata u svojoj dnevnoj analizi je naveo da i pored iznenadne vojne vježbe i dalje je malo vjerovatno da će bjeloruske snage započeti novi napad na Ukrajinu.
Svaka nova ofanziva na sjever Ukrajine bi vjerovatno završila katastrofalno po invazione snage iz više razloga.
Prvi osnovni razlog je taj da bjeloruska vojska prema procjenama većine zapadnih vojnih stručnjaka nije sposobna da izvodi kompleksne vojne operacije koje podrazumijevaju kombinaciju više velikih vojnih jedinica i vojnih rodova.
Ruska vojska je u dosadašnjem toku rata izgubila ogromne količine svoje prvoklasne vojne opreme i sve više se oslanja na zalihe koje su uglavnom starija vojna oprema. Također, ruska vojska novomobilizovane trupe ne koristi za pravljenje novih jedinica nego popunjavanje gubitaka u jedinicama koje uglavnom bore na istočnom frontu.
Cilj nove hipotetičke ofanzive sa sjevera vjerovatno ne bi bio Kijev kao u prvom pokušaju u februaru i martu ove godine, nego zapadni dijelovi Ukrajine. Osvajanjem ove teritorije Rusija bi ugrozila redovno snabdijevanje Ukrajine vojnim sredstvima koja dolaze iz Poljske. Ipak vođenje vojnih operacija u blizini granice Ukrajine i NATO-a bi predstavljalo dodatni rizik prelijevanja sukoba i uključivanja NATO saveza.
Nova rusko-bjeloruska armada koji bi pokušala napasti sa sjevera morala bi proći kroz Pinsku močvaru, koja je i najveća u Evropi sa površinom od oko 98.000 kilometara kvadratnih i koja uveliko ograničava mogućnosti kretanja mehanizovanih jedinica.