Handke je osim Nobelove nagrade dobio i puno priznanja, a sad je primio još pokoju nagradu, piše njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u svom članku pod naslovom “Peter Handke, u nadnaravnoj veličini”.
Handke je, dodaje FAZ, primio i orden Republike Srpske, te se tako “našao u društvu s nekim drugim poznatim dobitnicima tog odlikovanja, na primjer s bosansko-srpskim ratnim zločincima Ratkom Mladićem i Radovanom Karadžićem koji su osuđeni na doživotnu zatvorsku kaznu ili srpskim desnim radikalom i nekadašnjim dobrovoljcem Vojislavom Šešeljom”.
FAZ-ov novinar Michael Martens piše kako je Handkea u Banjoj Luci primio vođa bosanskih Srba Milorad Dodik “koji već odavno tvrdi da se u Srebrenici, gdje su Mladićeve trupe u izvršavanju politike Radovana Karadžića ustrijelile više od sedam hiljada bosanskih muslimana, nije dogodio genocid”. Umjesto toga Dodik po Republici Srpskoj “daje postavljati spomenike i spomen-ploče za tadašnje počinitelje zločina”, dodaje FAZ.
Njemački list dodaje kako “srpski nacionalisti i ratni zločinci nikada Handkeu nisu zaboravili da je preživjele žrtve najvećeg masakra tokom balkanskih ratova nazvao “takozvanim majkama Srebrenice”, da je rekao da im ne vjeruje, a ni njihovoj tuzi (jer da je on majka, kazao je Handke, onda bi tugovao u tišini)”.
Martens ipak napominje da “ne vide svi sudionici srpskog naroda prijatelja u Handkeu”. Kao primjer navodi beogradskog publicista Teofila Pančića koji je Handkeu predbacio da se dao instrumentalizirati od strane nacionalističkih desničara u Srbiji i u srpskom dijelu BiH. Martens zaključuje da su odlikovanja Handkea svojevrsno kasno priznanje i za njegov dolazak na pokop Slobodana Miloševića 2006.
“Srpsko ordenje za Petera Handkea” – tako švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) naslovljava svoj članak o turneji austrijskoj pisca po Bosni i Hercegovini i Srbiji. Nobelovca su, kako piše NZZ, njegovi prijatelji slavili zbog toga što je Srbiju “branio tokom ratova u Jugoslaviji, a i kasnije”. NZZ-ov novinar Paul Jandl prenosi izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je rekao kako “Austrijanac ima iznimne zasluge u predstavljanju Srbije”. NZZ na tom mjestu piše da je “…do danas doista izniman način na koji Handke prezentira stvari vezane uz ratove u Jugoslaviji”.
Novinar Jandl tu navodi Handkeovo djelo “Pravda za Srbiju”, “dodvoravanje srpskim gospodarima ratova poput Slobodana Miloševića”, njegovo “umanjivanje i relativiziranje masakra u Srebrenici (…) koji su Ujedinjeni narodi okarakterizirali kao genocid”.
– Iako su ratovi, koji su za posljedicu imali raspad Jugoslavije, tako dobro istraženi kao rijetko koji drugi povijesni događaj, Handke nije odustao od svojih krivih procjena – piše NZZ.
“Zvijezda za spornog pisca”
Njemački javni servis ARD u svom tekstu pod naslovom “Zvijezda za spornog pisca” piše o ceremoniji u Beogradu, u okviru koje je Handke odlikovan “Karađorđevom zvijezdom” – bila je to svečanost “uramljena u srpski nacionalni ponos”, kaže ARD. Dopisnica iz bečkog studija Andrea Beer naglašava kako je Handkeova turneja po BiH i Srbiji u proteklim danima bila dobro organizirana, a iz “ugla srpskih nacionalista očito i potpuni uspjeh”.
Beer prenosi i reakcije Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine, te njihovo zgražanje Handkeovim nastupima i njegovom šutnjom o ratnim strahotama. Citira se između ostaloga i Bakiru Hasečić iz humanitarne organizacije “Žena- žrtve rata”, ona sama potječe iz Višegrada i, kako kaže, htjela je i lično susresti Handkea kako bi s njim govorila o sustavnom protjerivanju, silovanjima i mučenjima od strane srpskih policija u tom gradu.
Hasečić je, kako napominje ARD, htjela susresti istog onog “Handkea koji je držao pogrebni govor za Miloševića, Handkea koji je s prezirom govorio o žrtvama genocida u Srebrenici, Handkea koji u svom govoru u višegradskom Andrićgradu niti jednu jedinu riječ o tome nije rekao.”, objavio je DW.