Šta BiH realno može očekivati od turizma i kako da on postane generator razvoja

preporučujemo

Turizam je sveprisutna ekonomska kategorija u našoj zemlji, ali najčešće posve van realnog konteksta. Iako turizam ne može biti razvojna šansa svake bh. općine, može biti važan zamajac općeg razvoja.

Svjedoci smo da u posljednjih nekoliko godina pojedina mjesta u BiH postaju turističke destinacije, sve više investitora i pojedinaca ulaže u turizam, navodi ekonomski analitičar Damir Bećirović s Visoke škole “Internacionalna poslovno-informaciona akademija” Tuzla.

“Zahvaljujući činjenici da je na svijetu sve više pojedinaca u mogućnosti da putuje, da je globalizacija povezala i veoma udaljene regije, o turizmu svakako treba razmišljati kao o potencijalu, pri čemu ne treba izgubiti realnost u očekivanjima. Naš turizam, kao industrijska grana, je još u nastajanju, prilično je stihijski i okrenut kratkoročnom profitu, što je razumljivo, ali kako dugoročno ne bi imali milione izgubljenih trenutnih investicija, o turizmu treba razmišljati dugoročno, naročito u kontekstu promjena koje donosi postpandemijski svijet”, kaže on.

Dodaje kako se nova normalnost prije svega odnosi na digitalizaciju života i poslovanja i definitivno, barem kada je riječ o Evropi, okretanje zelenoj i cirkularnoj ekonomiji.

“Tu dolazimo do pojma održivog turizma, koji, prema WTO definiciji, u potpunosti uzima u obzir njegove trenutne i buduće privredne, društvene i ekološke utjecaje, rješavajući potrebe turista, industrije, okoliša i domaćeg stanovništva. Stoga buduće strategije razvoja našeg turizma moraju imati u vidu ove činjenice, kao i činjenicu da će i turisti tražiti sve više destinacije koje vode računa o ekologiji, energetskoj efikasnosti i životu domaćina, jer niko ne voli umorne i nervozne domaćine”, kaže on.

Turisti žele upoznati destinaciju kroz način života njihovih stanovnika, posve je poznato.

“Turističke usluge se moraju bazirati na digitalizaciji i zelenoj ekonomiji, a dobra strana je što su to i prioriteti EU te je moguće kvalitetnim projektima osigurati finansiranje. Ekološki osviješteni turisti troše više ako im se ponude sadržaji koji koreliraju s njihovim svjetonazorom. Ono što imamo je još uvijek na mnogo mjesta netaknuta priroda i mogućnost tradicionalne ekološke proizvodnje, što bi možda bio i spas za našu poljoprivredu. Ako želimo u budućnosti udio turizma od 10 posto BDP-a, o svemu ovome trebamo voditi računa, šansu imamo, ali da li ćemo je iskoristiti zavisi od toga da li ćemo slijediti struku i gledati u smjeru svijeta koji se mijenja ili kratkoročne interese”, zaključuje Bećirović.

Zanimljivi su aktuelni statistički podaci. U periodu od januara do jula ove godine turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 460.653 posjete, što je više za 76,9 posto i 1.093.239 noćenja, što je više za 70,4 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Poređenja radi, u periodu januar – juli 2019. godine, prije izbijanja pandemije Covid-19, turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 906.788 posjeta i 1.878.023 noćenja.

Prema tim brojkama, u prvih sedam mjeseci ove godine BiH je dostigla broj posjeta od 50,8 posto u odnosu na isti period u godini prije izbijanja pandemije Covid-19, dok ostvareni broj noćenja iznosi 58,2 posto u odnosu na isti period u godini prije pojave koronavirusa.

Broj noćenja domaćih turista u prvih sedam mjeseci ove godine bio je viši za 76,4 posto, dok je broj noćenja stranih turista bio viši za 64,2 posto u odnosu na isti period 2020. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 52,3 posto, dok je 47,7 posto bilo učešće stranih turista.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Srbije (20,8 posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (16,5 posto), Hrvatske (10,2 posto), Saudijske Arabije (7,1 posto), Njemačke (4,3 posto), Crne Gore (3,4 posto), Kuvajta (3,3 posto), Slovenije (3,2 posto) i Turske (3,0 posto), što je ukupno 71,8 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 28,2 posto noćenja, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Najnovije

Podnesen zahtjev za smjenu crnogorske vlade, opoziciji fali jedna ruka

skupštinsku proceduru predat je prijedlog da se glasa o nepovjerenju Vladi Crne Gore koji je podržalo 40 poslanika opozicije,...