Šta ćemo sa UZP-om: Čović iz defanzive prešao u ofanzivu

Preporučujemo

Nakon Drugog svjetskog rata Njemačka je morala prihvatiti ono što se dešavalo tokom rata i Holokausta. Prihvatila je odgovornost za zločine, za krivicu u ratu. I danas, nerijetko možemo čuti i od njemačke kancelarke Angele Merkel da je “obračun sa prošlošću dio preduvjeta za pomirenje”.

Takvo što nije se dogodilo od strane političkog vođstva HDZ BiH, ali ni političkog vrha susjedne Hrvatske.

- -

Po izricanju presude Prliću i ostalima, kojom je nedvojbeno dokazan i potvrđen Udruženi Zločinački Poduhvat, te međunarodni karakter sukoba Armije RBiH i HVO-a, kojem je Hrvatska vojska pomagla, a Republika Hrvatska vršila opštu kontrolu nad oružanim snagama i civilnim vlastima tzv. HRHB, uslijedila je združena politička histerija.

Dragan Čović, Kolinda Grabar Kitarović, (Andrej Plenković se izneanda povukao) grmili su kako je presuda nepravedna, zločinačka i još sve kakva ne. S pravom su galamili jer su strahovali kakve će političke poteze povući bošnjački lideri.

Golemo je UZP i osuda Hrvatske za učešće u agresiji na Bosnu i Hercegovinu! Pregolemo!

Franjo Tuđman je smatrao da bi trebalo da BiH, kao suverena i samostalna država, prestane postojati i da bi se značajan dio teritorije BiH morao pripojiti teritoriji Hrvatske. Matrica je to koju su slijedili Prlić i ekipa, ali i zločinac iz Ahmića Dario Kordić.

- -

Nije bez razloga Čović, pred samo izricanje presude šestorki poručivao da ona ma kakva bila ne smije imati utjecaj na političku situaciju u BiH ni na poziciju hrvatskog naroda.

Samo dva dana nakon što je izrečena pravosnažna presuda, predsjednik HDZ BiH je otrčao panično u Zagreb na razgovore sa Grabar-Kitarović i Plenkovićem.

Kovao se plan, kako se postaviti ukoliko bi slučajno bošnjački političari zatražili da se sada poravnaju “politički računi” i da Hrvatska preuzme odgovornost za učešće u agresiji tadašnje političke vrhuške na čelu sa Franjom Tuđmanom. Te da se javno Čović oglasi i kaže da u njegov san, oživljavanje zločinačke HRHB defintivno ugašen. Mnogo toga bi sada bilo drugačije.

“Mi na to vrijeme moramo biti ponosni. Na taj način smo očuvali ne samo hrvatski narod već i Bosnu i Hercegovinu. Da nije bilo HVO-a, Bosne i Hercegovine sasvim izvjesno danas ne bi bilo. Da nije bilo Hrvatske i njene politike prema BiH, nje u ovako međunarodno priznatim granicama danas ne bi bilo. S te strane nam to treba biti ohrabrenje, a s druge strane treba spriječiti bilo kakvu harangu koja može uslijediti od onih koji bi željeli iskoristiti ovakve obrise presude na procese koji se već dugo planiraju u Bosni i Hercegovini, kazao je Čović u decembru prošle godine.

Poruka je jasna, spriječiti da se političkim i pravnim sredstvima napokon stavi tačka na I, projekta koji je imao za cilj etnički čiste hrvatske teritorije.

I onda je Čović, potpomugnut zdušno od Kolinde, iz defanzive u kojoj je bio zbog straha od haške presude, prešao u ofanzivu.

Umjesto da Bošnjaci kapitaliziraju ovu historijsku presudu, predsjednik HDZ BiH je iskoristio uspavanost političara iz ovog naroda koji “igraju na male”, te krenuo agresivno u izmjene Izbornog zakona BiH, pri tome krajnje bahato i ultimativno poručujući da neće moći nikada se ostvariti dogovor četiri stranke (SDA, SBB, DF, SDP), posebno akcentirajući da se mora primjeniti popis stanovništva iz 2013., a ne 1991. godine. Zaboravit ćemo etničko čišćenje koje su provela njegova raja, Prlić, Kordić i ostali, te ćemo se ponašati u prebrojavanju kao da presude za UZP nije ni bilo.

U razgovore o izmjenama Izbornog zakona, zbog inertnosti bošnjačkih lidera, a prvenstveno Bakira Izetbegovića kao “prvog u Bošnjaka”, Čović ulazi kao pobjednik, a ne kao političar i čovjek koji bi morao, umjesto svečanog dočeka zločincu Kordiću, spremiti se u Ahmiće i odati (makar i neiskrenu) počast žrtvama svog heroja iz Busovače.

Čović je lukavo iskoristio konfuziju u bošnjačkom političkom, akademskom i vjerskom vrhu, i iz pozicije defanzive prešao u žestoku ofanzivu.

Pričom o ravnopravnosti Hrvata, o izmjenama Izbornog zakona ali onakvim kakve on želi, potpuno je zasjenio i gurnuo u “ropotarnicu povijesti” presudu za Udruženi Zločinački Poduhvat i agresiju Hrvatske na BiH.

Ovo je samo jedan od primjera na kojem Bošnjaci nisu umjeli politički kapitalizirati.

Stoga, u svjetlu razgovora o izmjenema Izbornog zakona podsjetimo na dio haške presude:

“Presudom je utvrđeno da su rukovodioci tzv. HZ(R) HB, uključujući Matu Bobana, i rukovodioci Republike Hrvatske, uključujući Franju Tuđmana, u decembru 1991. ocijenili da je za dugoročno ostvarenje političkog cilja – tj. za uspostavljanje hrvatskog entiteta djelimično u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine kako bi se omogućilo ujedinjenje hrvatskog naroda – neophodno da se promijeni nacionalni sastav stanovništva na teritorijama za koje se tvrdilo da pripadaju HR-HB.”

 

Najnovije

Zdravstveni radnici u Sarajevu sutra izlaze na protestnu šetnju, traže isplatu 2.520 KM

Zdravstveni radnici u Kantonu Sarajevo (KS) sutra, 20. juna, izlaze na protestnu šetnju. Oni traže od Vlade KS da...