Bosna i Hercegovina je zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji podnijela 20. septembra 2016. godine, a još uvijek nije dobila kandidatski status. Analizirali smo šta smo na tom putu do sada uradili te šta nas tek čeka.
U skoro pet godina smo imali mnogo “praznih priča” o bh. putu ka EU, pogotovo od domaćih političara, a naša sporost provođenja reformi iz ključnih prioriteta Evropske komisije pokazuje da se evropskim vratima nismo znatno približili.
Od zahtjeva za članstvo do 14 “zadataka” koje moramo uraditi da bismo dobili kandidatski status naišli smo i na poteškoću zvanu Upitnik. Na ukupno 3.897 pitanja smo odgovarali 22 mjeseca, odnosno skoro dvije godine. I pored dugog razmišljanja, vlasti se nisu mogle dogovoriti o dostavljanju odgovora na 22 pitanja – jedno iz političkih kriterija, četiri iz regionalne politike i 17 iz politike obrazovanja. Upravo je to bio još jedan nagovještaj da će i procesi reforme ići sporo u državi sa tri kraja konopca.
Konačno, Evropska komisija 29. maja 2019. godine usvaja Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU i ono je od ključne važnosti jer identifikuje 14 ključnih prioriteta koje BiH treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju uniji, odnosno pruža sveobuhvatne smjernice za postepene reforme.
Šta je BiH uspješno realizovala?
Za informacije o tome šta je Bosna i Hercegovina iz Prioriteta EU uspjela izvršiti pitali smo direktora Direkcije za evropske integracije BiH Edina Dilberovića.
- Usvojene su izmjene Izbornog zakonodavstva vezanog za Mostar te su realizovani i sami lokalni izbori.
- Usvojen je Strateški okvir za reformu javne uprave u BiH i Akcionog plana za reformu javne uprave.
- Usvojena je Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina.
- Započeta je izrada Programa integriranja BiH u EU.
- Parlamentarna skupština BiH je stvorila preduslove za pravilno funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.
- Donesena je i odluka o ukidanju odredbi o smrtnoj kazni u Ustavu RS-a.
- Pripremljeni su i određeni važni propisi, a među njima je svakako najvažniji Prijedlog izmjena i dopuna zakona o javnim nabavkama koji je Vijeće ministara BiH utvrdilo i uputilo u daljnju proceduru.
Šta još BiH mora da uradi
Ključni prioriteti reforme su pravosuđe, vladavina prava, izmjene Izbornog zakona BiH, reforma javne uprave, donošenje novog zakona o sukobu interesa i drugo. Čini se da uglavnom sve te, bitne stvari i “teške” za realizovanje, BiH još uvijek nije realizovala, ili je eventualno “načela” reformu.
“Naravno, još je mnogo zadataka pred politikom i institucijama u BiH, a među zadacima koje EU navodi kao ključne je reforma pravosuđa”, rekao je Dilberović.
On navodi nekoliko zadataka koji su za Evropsku uniju, Bosnu i Hercegovinu i njene građane najvažnija promjena, a riječ je o izmjenama, odnosno donošenju novih zakona:
- Zakon o VSTV-u
- Zakon o sudovima BiH
- Zakon o finansiranju političkih stranka
- Zakon o sukobu interesa na državnom nivou
Dilberović ističe da, osim što Evropska unija od nas traži reforme, i bh. građani žele promjene te ulazak u EU.
Prema posljednjem istraživanju Direkcije, 75,6 posto građana podržava članstvo u EU. Kao ključne reforme koje je potrebno provesti da bi se unaprijedio njihov svakodnevni život prepoznaju borbu protiv korupcije (51 posto) te reformu sudova i tužilaštava (21 posto). Upravo to su reforme koje su i u vrhu EU agende.
Poruka građana je jasna, a sada je na politici i institucijama da rade svoj dio posla i da bar pokušaju usaglasiti politike.
Jedna od kočnica je i Dodikov stav o prijenosu nadležnosti
Evropska unija traži da BiH unaprijedi institucionalni okvir na način da se uvede klauzula o zamjeni kako bi se državi nakon pristupanja Uniji omogućilo privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa vlasti. Cilj ovog zahtjeva je sprečavanje i otklanjanje povreda prava EU.
“Prvo treba znati da se ovaj zahtjev ne odnosi isključivo i samo na BiH. Svaka članica EU, a osobito one složenog uređenja, mora na određeni načini osigurati da se propisi EU preuzimaju i provode na njenoj cijeloj teritoriji. Ovaj zahtjev je posebno vidljiv iz presuda Suda EU protiv država članica, a kao što su npr. Belgija, Italija i Španija”, rekao je Dilberović.
Poznato je da Milorad Dodik i generalno srpska politika ne podržavaju nikakav prijenos nadležnosti s entiteta na državu, no u jednom trenutku će morati doći do ustupaka. Dilberović smatra da će adresiranje ovog prioriteta prije svega tražiti jaku političku volju u praksi, kao i blisku saradnju politike i struke na razumijevanju problematike i stvaranju preduslova za njegovu realizaciju.