U nekim zemljama poput Srbije već se koriste vakcine iz Kine. Koliko su ona djelotvorna u borbi protiv virusa? O tome se za sada ne zna mnogo.
Sinopharm, Sinovac Biotech i CanSino. To su tri kineske vakcine kod kojih su rezultati obećavajući u trenutnoj fazi razvoja. Javnost ipak malo zna o njihovoj djelotvornosti. Podaci o učinkovitosti vakcina iz istraživanja napravljenih tijekom istraživačke faze II i III javnost saznaje doslovno na – kapaljku. Sinopharm je kao prva firma objavila službene podatke i to krajem prošle godine.
Situacija je još manje transparentna kad se radi o izdavanju dozvole za korištenje same vakcine. Vakcinu Sinopharma je doduše već primilo više od milion ljudi, ali to se dogodilo u okviru istraživanja, odnosno ubrzanog postupka izdavanja dozvola u okviru „hitnih slučajeva”.
COVID19-nacionalizam
Dopisnici njemačkih medija ARD i FAZ iz Kine javljaju o kampanji koja je pokrenuta u tamošnjim državnim medijima, u okviru koje se pod znak pitanja stavlja i učinkovitost i sigurnost vakcine čije je korištenje odobreno u zapadnim zemljama. Posebno je glasan prigovor da zapadni mediji prešućuju opasnosti vakcine protiv korone koju je razvio BioNTech/Pfizer.
Čak i jedna poznata voditeljica radio-televizije kontrolirane od strane države učestvovala je u jednoj diskusiji oko toga – vođenoj na Twitteru. Paradoksalno je da Kina pritom i sama nabavlja određeni kontingent vakcina BioNTech/Pfizer, i to preko kineske firme Fosun Pharma.
Postoji više indicija koje upućuju na to da kinesko državno vodstvo tom kampanjom u medijima ustvari samo želi odvratiti pažnju od netransparentnosti svojih, kineskih proizvođača – možda i zbog toga što razvoj valcine u Kini ne daje očekivane rezultate.
Podaci, koji su do sada objavljeni o vakcinama iz Kine, daju naslutiti da se radi ipak o nešto manjoj djelotvornosti nego kod zapadnih konkurenata. U nastavku donosimo pregled vakcine „Made in China”, informacije o tome gdje ih se već koristi i što je za sada poznato o njihovoj učinkovitosti.
Sinopharm
Radi se o vakcini s „deaktiviranim” virusom, ova firma ga je razvila u suradnji s Institutom za virologiju iz Wuhana, odnosno Institutom za biološke proizvode. Ta vrsta vakcine se koristi već desetljećima i pokazala su dobre rezultate u praksi, na primjer u borbi protiv difterije, hepatitisa B, dječje paralize ili tetanusa.
Istraživanja u fazi III provedene su u deset zemalja svijeta, između ostaloga u Bahreinu, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), Peruu, Srbiji, Maroku, Argentini, Jordanu i Pakistanu. Jedan od razloga zbog čega se uopće istražuje izvan Kine je što su u Narodnoj Republici tijekom ljeta korona-brojke zahvaljujući strogom lockdownu u toj mjeri opale da je bilo jako teško uopće doći do pouzdanih, podataka.
To je za sada jedini kineski proizvođač koji je objavio službene podatke o svojoj vakcini. Sinopharm je 29.12.2020. saopćio da vakcina ima učinkovitost od 79 posto. Dan kasnije kineske vlasti su izdale dozvolu korištenja vakcine.
Iskustva iz drugih zemalja ne nude ipak jedinstvenu sliku po pitanju efikasnosti vakcine: UAE je u okviru svog istraživanja došao do još bolje djelotvornosti kineske vakcine– od 86 posto.
Vlasti u Emiratima su bile još brže u izdavanju dozvole korištenja nego kineske. Već početkom decembra vakcina se počela koristiti sasvim regularno. Početkom ove godine dozvolu korištenja ove vakcine izdala je i Srbija.
Nešto manje uspješno stvari su tekle u Peruu. Tamo su vlasti zaustavile kliničke testove u decembru 2020. nakon što je kod jedne osoba koja je primila vakcinu ustanovljena oduzetost ruku.
Sinovac Biotech
I kod ove vakcine koje nosi ime CoronaVac radi se o vakcini proizvedenom klasičnom deaktivacijom virusa. Počelo se testirati već tokom prošlog ljeta, između ostaloga i u Brazilu, Indoneziji, Bangladešu i Turskoj. Za sada proizvođač nije objavio službene podatke o efikasnosti vakcina. No, analize koje je proveo brazilski partner upućuju na djelotvornost od oko 50 posto. Indonezijske zdravstvene vlasti tvrde da efikasnost iznosi oko 65%.
Na temelju tih brojki może se reći da kineska vakcina nije tako efikasno kao mRNA-vakcina koja su odobrena u Europi i u SAD-u, ali po učinkovitosti ipak nadmašuje vakcine protiv npr. gripe. Njihova djelotvornost se kreće (samo) od 30 do 60 posto.
Kod vakcina s imenom Ad5-nCoV ili Convidecia, kojeg je ova firma razvila u suradnji s Bejing Institute of Biotechnology, radi se o tzv. „vektorskoj” vakcini na bazi adenovirusa (tip 5). To znači da jedan bezopasni „transportni” virus „prenosi” određene proteine SARS-CoV-2 kao uzročnika do ljudskih ćelija i tamo inicira imunološku reakciju. Taj princip je sličan načinu na koji funkcionira vakcina britansko-švedskog proizvođača AstraZeneca i Sveučilišta u Oxfordu.
Studije u okviru faze III su počele u Pakistanu, Rusiji, Meksiku i Čileu. Planirano je provođenje studije i u Saudijskoj Arabiji. U Kanadi je pak otkazana planirana studija, zato što Kina nije, iako je to bilo dogovoreno, isporučila vakcinu svom partneru (Canadian Centre for Vaccinology u Halifaxu). Mogući razlog za propast saradnje je možda još uvijek neriješeni diplomatski spor između Kine i Kanade – ali to ne znamo, jer ni jedna a ni druga strana o tome ne žele govoriti javno.
U Kini se ova vakcina koristi od juna 2020. Njime se vakcinišu na primjer pripadnici kineske vojske. Proizvođač još uvijek nije objavio podatke o njegovoj učinkovitosti.