Akumulirani dug Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu iznosi 37 miliona KM, a s njim se nosio i menadžment bivše generalne direktorice Sebije Izetbegović, kaže dr. Dragan Stevanović, član privremenog Upravnog odbora (PUO) KCUS-a.
Dodaje da je akumulirana dobit najveće zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini u posljednjih 20-ak godina otprilike 40 miliona maraka koju je, kako kaže Stevanović, i trenutna vlast naslijedila.
– Nažalost, osnivači ne donose odluke propisane zakonom kako se raspoređuje akumulirana dobit i kako se sanira akumulirani gubitak. To bi bila njihova obaveza po završnom računu da kažu – iz dobiti pokrijte gubitak…” Međutim, to se ne dešava, nego se knjigovodstveno vuče godinama – ističe Stevanović.
No stvarni tekući gubitak, višak rashoda u odnosu na tekuće prihode KCUS-a u protekloj godini, viši je od devet miliona maraka.
KCUS je trend gubitaka, kako je početkom marta kazao dobro upućeni izvor za Faktor, nastavio i u prvom kvartalu ove godine, navodeći da je minus od 9.600.813 KM s kraja 2024. u međuvremenu uvećan za još nekoliko miliona KM.
Stevanović pak kaže da informaciju za prvi kvartal 2025. još nisu dobili te da on misli kako gubitak KCUS-a neće rasti.
– Finansiranje je nešto drugačije, jer su preko Zavoda zdravstvenog osiguranja KS priznali neke troškove, a koji su ustvari proizveli dug. Najveći dio duga otišao je na stvarno plaćanje prekovremenog rada, uvjeta rada i ostalog što se plaća procentualno na iznos plaće. Podsjetit ću da su prošle godine dva ili tri puta rasle plaće i to kantonalni zavodi nisu nadoknađivali. Oni su nadoknađivali novac za porast plaća, ali ne i za porast primanja radnika koji proizilaze iz plaća. Rekao bih da nije neki strahoviti dug – navodi Stevanović.
Naglašava “kako je KCUS solventan te da je, prema izvještaju revizije na računu ustanove više od 70 miliona KM”.
Novca dakle ima, a pacijenti su sve nezadovoljniji uslugom, pa gotovo na dnevnoj bazi iznose žalbe na uvjete liječenja u KCUS-u, nehigijenu u sobama u kojima borave, prljave i poderane posteljine, duge liste čekanja na osnovne medicinske procedure, nedostatak kadra, opreme, repromaterijala (zavoji, gaze, sapuni za ličnu higijenu)…
Stevanović pojašnjava “da je na računu KCUS-a samo za milion ili dva manje novca nego što je to bilo u izvještaju revizije koji je rađena za vrijeme uprave profesorice Izetbegović”.
– Čak je u prošloj godini ostvarena dobit bila značajno velika, devet miliona KM u odnosu na prehodnu godinu kada je iznosila 900.000 maraka. KCUS nije loše poslovao, iskazani višak rashoda u odnosu na prihode je stvar opredjeljenja trenutne uprave da plati radnicima sve i da ne frizira nikakve pokazatelje. Već postoje dogovori sa finansijerima da se to u narednom finansijskom planu prizna kao realni trošak kao što i jeste. I dalje ostaje ogroman problem s neradom osnivača, a to su Federacija i pet kantona, jer klinički centar stvarno ima imovinu od nula KM prikazanu u računima iako njegova imovina sigurno iznosi 290 do 300 miliona KM. To je tako jer osnivači nisu prikazali kapital – naglašava Stevanović.
Moralna i profesionalna satisfakcija
Gavrankapetanović: Kruna mog rada je da su me UO i KCUS-a i Opće bolnice izabrali za direktora
Osvrnuo se i na višemjesečnu trakavicu oko imenovanja prof. dr. Ismeta Gavrankapetanovića za generalnog direktora KCUS-a, a nakon što ga je prošle sedmice Upravni odbor Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” izabrao da i u naredne četiri godine vodi tu ustanovu.
– Od prvog dana tvrdio sam da Gavrankapetanović po zakonu ispunjava sve uvjete, da ima svu dokumentaciju, odnosno da je magisterij iz menadžmenta sa Ekonomskog fakulteta vrlo validan. No ovo čemu smo u prethodnih više od godinu dana svjedočili su političke igre i trgovine unutar koalicije u Vladi FBiH gdje je aktuelni ministar zdravstva našao ili pokušavao naći pravnu začkoljicu da to obori vjerujem iz trgovačkih, a ne suštinskih i stvarnih razloga. Rezultat toga imali smo da Upravni odbor kao institucija koja traži prethodnu saglasnost nije mogao imenovati Gavrankapetanovića. U slučaju Opće bolnice, prethodna salgasnost za Gavrankapetanovića po zakonu se traži od kantonalnog ministra koji nije imao nikakvih ograda da dokumentacija i magisterij nisu validni i dao ju je – kazao je Stevanović.