Subotnji skup na Bleiburgu izazvao je velik interes stranih medija, napose onih s njemačkog govornog područja. Zbog traženja da se skup zabrani, austrijska je policija ove godine bila vrlo rigorozna prema okupljenima, koji su prethodnih godina skup koji se službeno predstavlja kao crkvena komemoracija pretvarali u ustaški dernek koji su vodeći europski mediji opisivali kao “najveće okupljanje neonacista u Europi”, piše Index.hr.
Bečki lijevoliberalni list Der Standard skup na Bleiburgu u svojim naslovima sustavno naziva “Ustascha-Gedenken”, odnosno “ustaška komemoracija”, te se ističe kako je i ove godine bilo problema s ustaškim simbolima.
Der Standard: Aplauz za izbacivanje antifašizma iz hrvatskog ustava
U reportaži sa skupa na Bleiburgu Der Standard konstatira da se, primjerice, moglo vidjeti ljude koji su nosili šalove sa slikama vojnika Wehrmachta, a navodi se i da su se itekako držali politički govori, koji su službeno također bili zabranjeni. Jedan od njih održao je stanoviti Tomo Bilogrivić, koji je pored spomenika na Bleiburgu tražio da se iz hrvatskog ustava izbaci antifašizam dok su mu okupljeni aplaudirali.
Konzervativni austrijski dnevnik Die Presse skup naziva “okupljanjem Hrvata” te napominje da se sve to “proteklih godina pretvorilo u okupljalište desničarskih ekstremista”, a ove godine je na komemoraciji bilo oko deset tisuća ljudi. Die Presse još ističe da je ove godine, unatoč upozorenjima austrijske policije i lokalne Katoličke crkve, ipak bilo kršenja Zakona o zabrani nacističkih simbola te je zbog toga privedeno sedmero ljudi.
Dodaje se kako su skupu prisustvovali “istaknuti političari iz Hrvatske i BiH” te se podsjeća da je povod okupljanja ubijanje pripadnika ustaške vojske koja se tijekom Drugog svjetskog rata borila na strani Hitlera.
Švicarski list: Cilj hrvatske Katoličke crkve je “pozicionirati NDH kao prethodnicu današnje Hrvatske”
Švicarski Neue Zürcher Zeitung piše o “kontroverznoj komemoraciji” koja svake godine okuplja “fašističke simpatizere”, a naglašava se da ustaški dernek na Bleiburgu definitivno “nije samo crkvena komemoracija”. NZZ je naročito oštar prema hrvatskoj Katoličkoj crkvi, za koju piše da ima vodeću ulogu na Bleiburgu, i to ne samo u duhovnom smislu nego i “ideološki i politički”. Cilj je hrvatske Katoličke crkve preko skupa u Bleiburgu “NDH pod vodstvom Ante Pavelića pozicionirati kao prethodnicu današnje Hrvatske”, što je “očito problematičan kontinuitet”.
NZZ ističe da je “mit o Bleiburgu procvjetao nakon 1991.”, ali podsjeća i da prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nije nikad posjetio Bleiburg. Citiraju hrvatskog povjesničara Vjerana Pavlakovića koji smatra da će “blajburški narativ u budućnosti još jačati” jer ga širi crkva kroz svoje udruge mladih, a nasuprot “antifašističkog narativa”.
Za njemačku televiziju na Bleiburgu se okupljaju “hrvatski fašisti”
Njemačka televizija NTV, pak, izvještava o tome da su u subotu na Bleiburgu “slavili hrvatski fašisti” te da je skup postao problem za austrijskog kancelara Sebastiana Kurza. Naglašava se upitnost argumentacije austrijskih vlasti koje tvrde da po važećim zakonima ne mogu zabraniti ustaški dernek te se o skupu na Bleiburgu govori kao o “okupljanju nacista”.
NTV podsjeća da je Sebastian Kurz obećao da će se i ustaško znakovlje “konzekventno progoniti” na Bleiburgu te da je ubuduće to mjerilo za održavanje problematičnog skupa, koji se inače održava pod pokroviteljstvom hrvatskog sabora.