Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) o aktuelnoj političko-ekonomskoj situaciji počet će sutra u 12 sati u Banjoj Luci, a u predloženim materijalima za ovo skupštinsko zasjedanje, obrađeno je nekoliko ključnih “problema” u funkcioniranju BiH, po viđenju vlasti u RS-u.
Na skupštinskom kolegiju je ranije dogovoreno da će gostima biti odobreno obraćanje od ukupno 25 minuta. Potvrđeno je da će se zastupnicima obratiti i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, dok je predsjednik SDA Bakir Izetbegović odbio poziv predsjednika NSRS-a Nedeljka Čubrilovića da govori na ovoj sjednici uz obrazloženje da se o pitanjima BiH treba govoriti u državnim institucijama, kao i da SDA već ima svoje predstavnike u entitetskoj skupštini, u okviru grupe “Zajedno za BiH”.
U skupštinskom materijalu se problematizira “legitimna zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH i u Domu naroda FBiH” uz ocjenu da to “nije samo hrvatski problem ili tzv. hrvatsko pitanje, nego problem cijele BiH”.
– Najnoviji prijedlog hrvatskih predstavnika za izmjene Izbornog zakona i ponuđeni modeli predstavljaju argumentovanu osnovu za razgovore i postizanje kompromisa. Otklanjanjem problema ravnopravnosti hrvatskog naroda prevazišao bi se jedan od osnovnih faktora krize u funkcioniranju BiH. To bi bila povoljna osnova da se riješi i pitanje primjene presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci” – navodi se u informaciji koja će se sutra naći pred zastupnicima NSRS-a.
Istaknuto je i da “zbog svoje specifičnosti BiH ne može da se organizuje kao unitarna, centralizovana država, nego se, uglavnom, radi o specifičnom i složenom ustavno-pravnom sistemu i organizaciji države koji ima sličnosti sa sistemima Švicarske i Belgije”.
– Različito poimanje države i odnosa entiteta i državnih institucija na nivou BiH predstavlja objektivan i stalan problem za vladajuće političke subjekte jer se često pojavljuje problem nadležnosti pojedinih institucija vlasti – dodaje se.
Posebna pažnja posvećena je djelovanju visokog predstavnika, te ocijenjeno da “nedemokratsko nametanje odluka, zakona, ustavnih amandmana i smjenu legalno izabranih predstavnika”, predstavlja faktor koji je najviše doprinio sadašnjoj krizi u BiH.
Također, kritikovan je i rad Ustavnog suda BiH, te ocijenjeno da “izlazi iz okvira svojih ovlaštenja i donosi odluke koje nisu zasnovane na postojećim ustavnim normama i ne uzima u obzir kakve će posljedice imati”. Kao posebno sporne su navedene odluka u vezi sa određenjem nadležnosti za regulisanje imovinskih (svojinskih) prava i “pogrešno tumačenje državnog kontinuiteta BiH”.
– Naprimjer, Ustavni sud je poništio zakon po kojem je 9. januar definisan kao Dan RS-a, zato što ga Bošnjaci i Hrvati ne doživljavaju kao svoj praznik. Da je Ustavni sud bio dosljedan, tada bi ista argumentacija bila osnova i kod ocjene ustavnosti 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH, zato što ga Srbi ne doživljavaju kao svoj praznik – stoji u ovom dokumentu.
Objašnjen je i problem pravosudne vlasti, a predstavnici RS-a smatraju da je nastao “zatvoren sistem koji nikome ne odgovara, gdje jedna, relativno mala grupa ljudi, vrši pravosudnu vlast”.
Objašnjen je i problem pravosudne vlasti, a predstavnici RS-a smatraju da je nastao “zatvoren sistem koji nikome ne odgovara, gdje jedna, relativno mala grupa ljudi, vrši pravosudnu vlast”.
– Politički predstavnici naroda i entiteta u BiH mogu postići saglasnost da se taj model izmijeni i da to tijelo ima odgovornost prema parlamentima kao narodnim predstavništvima – navedeno je.
Na kraju se zaključuje da je “RS kao državotvorni entitet u BiH pokrenula procese institucionalnih reformi s ciljem da se dobiju bolja, pravednija i racionalnija rješenja u funkcionisanju vlasti i javnih politika u entitetima i na nivou BiH”.