Dramska predstava „Idiot“ rađena prema romanu Dostojevskog, u režiji Selme Spahić, sutra će biti premijerno izvedena na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo. Reprizna igranja zakazana su za 23. i 25.februar.
Iako je Dostojevski roman pisao o tadašnjoj mladoj generaciji, rediteljica Selma Spahić dala je priliku mladim glumcima da učestvuju u pravljenju predstave, kako bi detektovali da li je u pitanju bezidejnost ili promjena svjetonazora.
“Dostojevski piše o jednom historijskom periodu društvenih reformi u Rusiji kada se pojavila jedna mlada generacija koja je počela propitivati vrijednosti koje su bile ustaljene u Rusiji tog doba, mi smo u toj glasnosti i haotičnosti prepoznali svijet današnjice”, kazao je dramaturg Benjamin Konjicija.
“Svim našim promišljanjem donosili smo svoje ideje, kako bi to moglo izgledati u današnjici. Kakvi su to mladi ljudi, šta mi mislimo o starijoj generaciji i to imamo na sceni, tako da smo o svemu tome razgovarali i kreirali na sceni taj svijet, sa postulatom “Idiota” našeg djela”, kazala je glumica Vanja Đugum Matović.
Sam proces je dijalog generacija, za rediteljicu jako uzbudljiv, te kako je kazala i dalje se radi o romanu “Idiot”, kako ga kritika naziva, “nesavršenom remek-djelu”.
“Kada razmišljam o predstavi doima mi se žestokom, u nekom smislu agresivnom i onda se sjetim da čujemo tu i neko violončelo i violinu i da tu postoji jedan balans između poetičnosti filozofije Dostojevskog i onoga što je vulgarna estetika neoliberalnog kapitalizma”, kaže rediteljica Selma Spahić.
Iako je Dostojevski Idiota napisao 1860-ih godina, tekst se itekako može staviti u današnje vrijeme, gdje mladi maštaju o originalnosti i posebnosti a itekako su svjesni vlastite prosječnosti.
“Progovorili smo o jednom generacijskom sukobu ili generacijskom jazu na jako mnogo nivoa i jako mnogo načina. Zašto nas se to tiče, zato što nam se to dešava i u pozorištu i u umjetnosti kojom se mi bavimo”, kazala je Vedrana Božinović, direktorica drame Narodnog pozorišta.
Predstava se i dalje bavi pitanjem dobrote u svijetu koji dobrotu ne dopušta, ali to su uradili na, za Dostojevskog, neočekivan i kako kažu zabavan način.