Neki podaci pokazuju da je u Bosni i Hercegovini 8.000 registrovanih korisnika droga, dok američke obavještajne službe govore da ima oko 120.000 ovisnika.
Iz godine u godinu povećava se broj ovisnika o opojnim supstancama, a sve više je mladih ljudi, djece u osnovnim školama koji ulaze u ovaj začarani krug droge. Jedan od roditelja djece koji su ovisnici o drogama rekao je u emisiji “Istraga” O kanala da oni koriste parkove i prazne stanove kao mjesta za drogiranje. Jedan od problema je i što maloljetnici u BiH nemaju ustanovu zatvorenog tipa u kojoj bi se liječili.
Otac djevojčice koja ima 15 godina i u paklu droge je više od godinu, koji je zbog sigurnosti djeteta zamolio da ne otkrivamo njegov identitet, ispričao nam je da je ona pobjegla od kuće, izgubio je kontrolu nad njom i ni sam ne zna više kako da joj pomogne. A njegov, kao i svi ostali slučajevi ide po istom scenariju – od primjerenog djeteta do osobe sa izmijenjenim ponašanjem.
Dijete koje je uglavnom primjereno, veselo i dobro uči počinje da se mijenja. Roditelji su, uglavnom, na poslu, i uvijek posljednji primijete promjene. Po pravilu, osoba koja koristi narkotike počinje sve više izlaziti iz kuće, vrlo često sa nekim drugim društvom, povlači se u sebe, manje komunicira sa porodicom, a na početku se sve to pripisuje pubertetu. Ipak, s vremenom situacija izmiče kontroli.
– Oprez je najvažniji. Svaki roditelj najbolje poznaje svoje dijete. Potiho dijete se mijenja, a povezuje se sa pubertetom. Ukoliko se dese takve promjene, da roditelj ne prepoznaje svoje dijete koje mijenja dan za noć, zanemaruje obaveze, neko novo društvo, dešava se negativna reakcija na autoritet, ne prihvata razgovor, upozorava dr. Nizama Šukurović, šef Odjela za narkomaniju Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo.
Ona savjetuje da roditelji čim posumnjaju da se sa djetetom nešto dešava, trebaju ga dovesti u Zavod za bolesti ovisnosti.