Danas je Svjetski dan zdravlja. Svake godine, 7. dan četvrtog mjeseca u godini, obilježava se Svjetski dan svjesnosti i potrebe ukazivanja na značaj održavanja, prevencije, čuvanja, ali i održavanja zdravlja zdravim životnim navikama.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) od 1950. godine obilježava Svjetski dan zdravlja kao dan podizanja svijesti o određenoj zdravstvenoj temi koja je u tom trenutku obilježena kao prioritetna i zahtijeva pojačane napore. Ove godine se Svjetski dan zdravlja obilježava pod motom: “Naš planet, naše zdravlje” kojim se želi podići svijest o uticaju zdravog okoliša na dobrobit i zdravlje ljudi.
Kontinuirano na globalnom i lokalnom nivou bilježimo porast oboljenja kao što su karcinomi, astma, srčana oboljenja.
Posljedice pandemije, globalnog onečišćenja i povećanja hroničnih nezaraznih bolesti usmjerili su pažnju na hitne postupke za očuvanje zdravlja ljudi i planete. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da više od 13 miliona smrtnih ishoda na godišnjem nivou u svijetu imaju uzroke koji se mogu povezati sa nebrigom o našem okolišu.
Na svjetski dan zdravlja 2022. godine važno je da se usmjerimo na značaj pitanja hitnih akcija koje su nam neophodne kako bismo sačuvali zdravlje naše planete, sredine u kojoj živimo, a time i zdravlje ljudi.
Na važnost ovog datuma ukazali su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
– Služba za školsku higijenu INZ-a već dugi niz godina provodi preventivne preglede vida, sluha i lokomotornog sistema za učenike određenih uzrasta (drugih, šestih i osmih razreda) u osnovnim školama. Slučaj učenika kod kojeg smo otkrili značajno oštećenje vida, a koji spletom okolnosti nije bio tretiran našim pregledima, ponukao je da umjesto dana, cijelu ovu sedmicu posvetimo temi zdravlja, i to prvenstveno školskog uzrasta. pozvali smo škole, ali i roditelje, da nam prijave i da dođemo u njihove sredine i obavimo preglede, ističe doc.dr. Nino Hasanica, načelnik Službe za školsku higijenu INZ-a.
U “Sedmici zdravlja” od 4. do 8. aprila timovi INZ-a su na desetinama lokacija u cijelom Zeničko-dobojskom kantonu, radi preventivnih pregleda koji podrazumijevaju pregled vida, sluha, mjerenja hemoglobina u krvi, provjere lokomotornog sistema (kičma, grudni koš, kretanje, stopala, antropometrijskih mjerenja), ali ovaj put i kraćih ljekarskih pregleda.
– Proširili smo sadržaje i obuhvat, a uključili smo i buduće ljekare, studente Opće medicine završnog 12. semestra posljednje godine Medicinskog fakulteta, kao svojevrsno zaokruživanje naših pregleda kratkim orijentacionim ljekarskim pregledima, ističe Hasanica, dodajući da su roditelji, a i uprave niza škola pokazale interes i želju da preventivnim pregledima unaprijede zdravlje svojih najmlađih.
Tokom preventivnih pregleda vida, od školske 2013./2014. do danas, pregledano 54.246 učenika, a problem s vidom je detektovan kod 4.918 učenika (9,1%). U istom periodu skrining sluha je obavljen kod 31.594 učenika; a problem su imali njih 681 (2,2%). Od školske 2015/2016 se provodi i skrining lokomotornog sistema (kičma, kičmeni stub, stopala). Pregledano je 36.864 učenika, a dijagnosticiran je potencijalni problem kod njih 5.352 (14,5%).
U INZ-u napominju da su „zdravi izbori i zaštita okoliša od nivoa pojedinca, preko zajednice, društva i globalno su prioritet za ljudsko blagostanje i ekološku stabilnost“.
Na prvom mjestu smrtnosti građana u Federaciji BiH su kardiovaskularne bolesti, čak 53 posto. Podaci su to zdravstvenih ustanova provedenih zadnjih godina.
Svi izvještaji i podaci o zdravlju stanovništva u našoj zemlji pokazuju da kada je riječ o kardiovaskularnim bolestima, broj oboljelih se povećava, i on iznosi 400,9 na 100.000 stanovnika, što je iznad prosjeka standardizirane stopa mortaliteta u EU, gdje je to 339,99 na 100.000 stanovnika.
Veliki je procenat i kada je riječ o srčanim zastojima, koji imaju stopu od 74,1 na 100.000 stanovnika.
Poražavajuće su brojke osoba koje je “pokosio” srčani ili moždani udar, ili se liječe od ovih oboljenja.