Piše: Nedžad AHATOVIĆ
Dok se vojni stručnjaci u regionu iz petnih žila upinju da potvrde tezu kako Ruska Federacija smanjuje vojni budžet dok ga SAD povećavaju, niko ne govori o tehnološkom skoku koji je Ruska Federacija napravila u oblasti vojne robotike i naprednih vojnih tehnologija.
Vojni budžet za Ruske oružane snage za 2018. godinu je 54 milijarde dolara, dok je SAD za svoje oružane snage za 2018. godinu izdvojila 700 milijardi dolara. Međutim, ruska vojska testirala je u Siriji nekolicinu vojnih robota i dronova. Uran-6 robotski sistem na daljinsko upravljanje za uklanjanje mina. Kontroliran sa sigurne udaljenosti od oko 1 kilometar može da uradi posao za 20 minera. Opremljen buldožerskim oštricama i mrežom, kreće se preko opasnog terena, tražeći mine i borbena sredstva koja nisu eksplodirala, i neutrališe ih na komandu operatera.
Platforma-M je robotska jedinica na daljinsko upravljanje naoružana granatama i kalašnjikov puškama da napadne stacionirane i pokretne mete. Opremljena sa optičko-elektronskim i radio izviđačkim lokatorima, može se koristiti i za prikupljanje obavještajnih podataka. Dodatna vatrena moć se, po potrebi, može montirati na sistem.
Argo je robot na daljinsko upravljanje dizajniran za operacije na nepristupačnim i planinskim terenima. On također može da pliva, zbog čega može biti idealno sredstvo za vatrenu podršku jedinicama mornarice. Argo je naoružan sa jednim mitraljezom od 7,62 mm i RPG-26 raketnih granata.
Andromeda-D je automatski sistem na daljinsko upravljanje koji može biti montiran na BTR-D, BMD-2 i BMD-4 komandna i oklopna vozila. Također se može transportirati avionom za podršku zračnim snagama. Naoružan sa 7,62 mm mitraljezom i granatama, sistem se kreće na šest mehaničkih nogu. Robot je u stanju da analizira svoje okruženje i prilagodi “hodanje“ po nepravilnostima površine. U stanju je da identifikuje objekte i prepozna lica. Zbog svoje male veličine i težine (oko tri kilograma), može da prodre ispod ruševina uslijed zemljotresa i drugih nesreća. Mašina će moći da prevozi lijekove i druge neophodne stvari. Robot može biti opremljen sa dvosmjernim sistemom komunikacije. U planinskim predjelima Sirije ovaj sistem je uspješno testiran 2016. godine.
Krajem 2016. godine, jedinstveni bespilotni robotizirani čuvar je uspješno prošao rusku vojnu probu. “Stražar“ se daljinski usmjerava i kontroliše od strane operatera. Sistem je razvijen da poveća sigurnost stacioniranih vojnih lokacija i spreman je da bude raspoređen da čuva podzemne silose strateških raketnih snaga (SMF). Opremljen sa elektro-optičkim i radarskim izviđačkim uređajima, sistem može da ispaljuje metke i granate i u automatskom i u polu-automatskom režimu na mete udaljene 400 metara.
Prošle godine, proizveden je novi prototip ruskog bespilotnog kopnenog vozila (UGV), namijenjenog za vatrenu podršku i borbeno izviđanje na bojnom polju. Dizajnirano kao borbeno kopneno vozilo, UGV se zasniva na BMP-3 pješačkom borbenom vozilu. Može se integrirati sa drugim vrstama oklopnih borbenih vozila ili tenkova.
Glasoviti ruski vojni analitičar Kurutikov kaže – dvadeset godina ruska armija je pod opterećenjem stalnog smanjivanja budžeta i otpisa na stotine komada ratnog materijala, šutke po kuloarima i stručnim raspravama modificirala svoj doktrinarni pristup u korištenju oružanih snaga. Na posljetku u ranim 2000-tim godinama došlo je do prvih reformi i reorganizacije preglomaznog vojnog aparata, njegovoj profesionalizaciji i potpunoj promijeni vojnog promišljanja. Danas, ruska armija djeluje između ostalog na sljedećim doktrinarnim principima:
- Brzina je ključna kod izvođenja borbenog djelovanja.
- Bez strategijskog iznenađenja nema efikasnog korištenja vojne sile.
- Iznenađenje se postiže isključivo zavaravanjem neprijatelja u vezi vlastitih stvarnih namjera – MASKIROVKA.
- Eksploatacija prvobitnog uspjeha, ako nije pokrenuta u okviru 6-12 sati od ostvarivanja iznenađenja, ne treba se niti pokretati.
- Osnova oružane borbe su brzi prodori oklopno mehaniziranih jedinica uz tijesno sadejstvo sa artiljerijom i strategijskim PZO sredstvima, kao i sve većom upotrebom dronova i vojnih robota prvenstveno radi uspostave prvog kontakta sa neprijateljem.
- Avijacija se uvodi u borbu ograničeno i tek u uslovima prednosti i pokrivanja terena na kojima se odvijaju borbena djelovanja sa vlastitim strategijskim PZO oruđima.
- Brzina izvršenja zadatka i trenutna gotovost za drugi zadatak je osnovni cilj svih komandi od najnižih do najviših nivoa svih rodova, vidova i službi. U tom pravcu se podređuje logistika i planiranje izvođenja vojnih operacija. Ukupni gubici u tom kontekstu su irelevantni. Bitno je što brže ostvariti ciljeve, samim tim se i gubici drže na minimumu.
- U tom kontekstu gubici u MTS-u i ljudstvu na osnovnom i pomoćnim pravcima glavnog udara su prihvatljivi po bilo koju cijenu i nadoknađuju se dok god postoji šansa za strategijsku eksploataciju proboja fronta. Drugim riječima, pojačanja se stalno upućuju u špic napada kako bi se slomila protivnička odbrana u što kraćem vremenskom roku bez obzira na gubitke.
Ključni element u ofanzivi po novom ruskom doktrinarnom konceptu i dalje ostaje tenk odnosno oklopno-mehanizirane jedinice, s tim što je novi ruski tenk T-14 ARMATA remek djelo vojne tehnologije. Tako tehnološki naprednom tenku, standardni sistemi i taktike protu-oklopne borbe koji su od strane Zapadne vojne alijanse korišteni do sad, ne mogu brzo i precizno izbacivati iz borbe.
Naime, novi ruski tenk koji će u većem broju biti uveden u naoružanje tek od 2020. godine, odlikuje se novim lako izmjenljivim panel pločama sa AFGANIT kompozitnim oklopom u kombinaciji sa reaktivnim oklopom na bočnim stranama i kupoli. Ovaj kombinirani oklopni dizajn omogućava tenku T-14 da primi izravan pogodak navođenih PO raketa i svih vrsta pancirne i visoko-eksplozivne municije koja se koristi danas u modernim armijama i da nastavi sa djelovanjem. Pored toga, pasivina i aktivna proturaketna zaštita, radi na principu osmatranja sa ASEA radarima čiji se paneli za emitiranje digitalnog signala nalaze na prednjem dijelu kupole. Radar prati situaciju u neposrednom okruženju tenka.
Ukoliko radar uoči kretanje supersoničnog PO vođenog projektila prema tenku, u pasivnom modu automatski aktivira kontra mjere odnosno mamce i vođena raketna zrna koja se direktno usmjeravaju na sam projektil. Razvijen i izviđački mini dron za skeniranje terena koji se lansira sa ovoga tenka. Dron prima električnu energiju i komande preko fleksibilnog optičkog kabla, leteći oko tenka u radijusu od 50-100 metara u svim vremenskim uslovima, danju i noću. Ova nova lagana bespilotna letjelica je napravljena od kompozitnih materijala kako bi se osigurala trajnost i lakoća, a njena osnovna namjena je otkrivanje protuoklopnih grupa posebno u urbanim sredinama gdje je protuoklopna borba najintenzivnija.
Rusija, sa manjim vojnim budžetom munjevito napreduje u razvoju elektronske ratne opreme i visoko-sofisticiranih vojnih tehnologija. Neki od sistema su kao što vidimo prošli kroz testove u realnim ratnim uvjetima u Siriji i sada igraju važnu ulogu u novom doktrinarnom pristupu upotrebe ruskih oružanih snaga. Stoga nije uopšte neobično to što SAD u ovoj godini ulažu u svoje oružane snage 46 puta više od Ruske Federacije.
