Titulu počasnog građanina Sarajeva do sada je dobilo 37 osoba, a nekima je i oduzeta

preporučujemo

Dan nezavisnosti u Foči: Važno je da u ovom dijelu BiH govorimo o ljubavi prema svojoj domovini

Prvi mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine obilježava se širom naše domovine. Posebno treba naglasiti da je ovaj najznačajniji...

Godišnjica otmice u Štrpcima: “Samo da nam je da se njihove kosti nađu i dostojanstveno sahrane”

Polaganjem vijenaca u parku Pobrežje u Podgorici, na spomeniku posvećenom svim civilnim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije od...

Premijer KS: Forto otvorio obnovljenu školu nazvanu po dirigentu ustaškog radija

Desetog aprila 1941. na radiju na kojem je Pozajić bio jedna od ključnih osoba objavljeno je osnivanje fašističke NDH,...

Inspekcija i policija zajedno sa putnicima u vozilima GRAS-a

Zbog svakodnevnih gužvi za vrijeme jutarnje i popodnevne špice u Sarajevu, u javnom gradskom saobraćaju, uglavnom se ne poštuju...

Počasni građanin Sarajeva je priznanje koje se dodjeljuje od 2000. godine, a uručuje se osobama koje su se istakle u razvoju grada. Priznanje mogu dobiti zaslužni građani u zemlji i inostranstvu, ali i strani državljani koji su doprinjeli razvoju i afirmaciji grada.

Lista osoba koje su postale počasni građani bh. glavnog grada je pozamašna, a na njoj su se našli domaći, regionalni, ali i svjetski političari, intelektualci, novinar, književnici, glumci, pisci i mnogi drugi.

Grad Sarajevo godišnje dodijeli nekoliko ovih priznanja, a dodjeljuje se zaslužnim osobama za njihova života, nešto rjeđe i posthumno.

Prvo priznanje dodijeljeno je 2000. godine Valentinu Inzku. Aktuelni visoki predstavnik u BiH je počasnim građaninom Sarajeva proglašen na osnovu zasluga kao prvi poslijeratni ambasador Austrije u BiH.

Iste godine titulu su ponijeli novinarka CNN-a Christian Amanpour, prvi američki ambasador u BiH Viktor Jackovich, hrvatski intelektualac Nenad Popović, potom i predsjednik Islamske banke za Razvoj Ahmad Mohamed Ali, ali i Jean-Claude Carreau.

Počasni građani 2001. i 2002. godine bili su Arend d. Lubbers, rektor Univerziteta Grand Valley, ambasador SAD-a u BiH Thomas Miller te ambasador Egipta u BiH Salah Riyad el-Ashry. Wolfgang Benedek, profesor Univerziteta Franzens u Gracu, Tadeusz Mazowiecki te ambasador Turske u BiH Sükrü Tufan.

Priznanje izostalo tri godine

Priznanje niko nije dobio tri godine, a potom je 2006. uručeno italijanskom tenoru Luccianu Pavarottiju, aktivistkinji Nataši Kandić i Ottu von Habsburgu.

Nakon još jedne pauze, ovaj put jednogodišnje, priznanje je 2008. uručeno Ahmetu Kemalu Baysaku i arhitekti Renzu Pianu. Iste godine počasnim građaninom proglašen je i katalonski političar Pasqual Maragall i Mira.

Gradonačelnik Venecije Massimo Cacciari, počasni konzul BiH u Konji Ercan Uslu i američki režiser Bill Carter su u 2009. ponijeli ovu titulu, a godinu kasnije aktiviskinja Sonja Biserko, španski sportista Jan Maria Tintore, novinar Petar Luković i Francis Bueb.

Jacques Chirac, bivši predsjednik Francuske, je priznanje dobio 2011. godine, a 2012. nije bilo dobitnika.

Levy dobio priznanje zbog pomoći opkoljenom Sarajevu

Među mnogobrojnim značajnim imenima zasigurno se ističe Bernard-Henri Levy, francuski filozof i novinar koji se iskazao u humanitarnom radu tokom agresije na BiH, vodeći niz akcija u Parizu za pomoć opkoljenom Sarajevu.

Također, pisao je o zločinima tokom agresije na BiH, prvenstveno u Sarajevu, autor je i dokumentarnog filma “Bosna” koji također govori o agresiji na BiH.

Bernard-Henri Levy je zajedno s piscem Predragom Matvejevićem 2013. godine proglašen počasnim građaninom Sarajeva.

Počasni građanin Sarajeva u 2014. godini postao je Timanu Zulchu, osnivač i doživotni predsjednik Društva za ugrožene narode, dok su ovu titulu u 2015. godini ponijeli Manel Vila i Florence Hartmann, književnica i novinarka.

Priznanje izmaklo nobelovcu Orhanu Pamuku

U našoj zemlji malo šta može proći bez skandala, pa tako i dodjela počasne titule. Naime, Orhan Pamuk, turski savremeni pisac i nobelovac, je 2018. godine trebao dobiti ovo prestižno priznanje. Borac za ljudska prava na kraju nije postao počasni građanin bh. glavnog grada, a kao razlog se tada navodilo to da Pamuk nije dao doprinos razvoju Sarajeva. Međutim, opozicioni vjećnici tvrdili su da iza svega toga stoji politika, prije svega ona iz Ankare.

Stvari su postale još tragičnije kada je Stjepan Mesić, bivši predsjednik Hrvatske, iste godine odbio prihvatiti titulu.

Mesić je prvobitno odbio nagradu, jer su se gradske vlasti u Sarajevu u posljednjem trenutku odlučile dati priznanje bivšem hrvatskom predsjedniku umjesto Orhanu Pamuku. Međutim, naredne 2019. godine Stjepan Mesić se predomislio te preuzeo priznanje.

Glumica Mirjana Karanović i američki kongresmen Chris Smith postali su počasni građani Sarajeva u februaru 2019. godine, a posthumno je priznanje dodijeljeno Krunoslavu Cigoju. U aprilu iste godine počasni građanin postao je i frontmenu britanskog heavy metal benda Iron Maiden Bruceu Dickinsonu.

Volimo Jureka više od bureka

Sarajlije s nostalgijom govore o davnoj 1984. godini i Zimskim olimpijskim igrama koje su održane u njihovom gradu. Jure Franko, skijaš bivše Jugoslavije, tada nije samo osvojio srebro, već i srca Sarajlija.

Međutim, vlastima je trebalo 36. godina da mu zvanično dodijele titulu. Godine 2020. priznanje je dodijeljeno Franku na inicijativu bivšeg predsjednika Skijaškog saveza BiH Marka Petrovića.

Oduzimanje titule počasnog građanina

Gradsko vijeće grada Sarajeva određuje ko će biti počasni građanin, međutim, ovu laskavu titulu ono može i poništiti, odnosno oduzeti priznanje osobi kojoj je dodijeljeno.

Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba, 2014. je bio počasni građanin Sarajeva svega mjesec, s obzirom na to da mu je titula dodijeljena 26. februara, a potom i oduzeta 26. marta.

Povod za ovakvu odluku bila je Bandićeva izjava u kojoj je rekao kako bi Bosnu i Hercegovinu trebalo ustrojiti tako da Hrvati dobiju svoj entitet.

Najnovije

Zvizdić: “Exodus” Safeta Zeca treba stajati na ulazu u zgradu Vijeća sigurnosti UN-a

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić podijelio je s javnosti jednu veoma zanimljivu ideju. Kako...