Cijene goriva padaju. Zemlje EU, ali i okruženja, stvarale su u proteklom periodu zalihe. Zabrane na izvoz se ukidaju, poput Srbije, čija je vlada odlučila da ukine zabranu izvoza svih vrsta ulja nakon kompletnog uvida u stanje zaliha i rekordnih površina pod zasadom suncokreta. Za to vrijeme, čini se, BiH niti stvara zalihe, niti se bavi trgovinom.
Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže za Oslobođenje kako od “početka aktuelne krize s rastom inflacije i poremećajima lanaca snabdijevanja, od nadležnih vlasti jedino dobijamo povremene najave stvaranja zaliha strateške robe u nekoj neodređenoj budućnosti, bez ikakvih znakova konkretnih poduzetih akcija”.
SRAMNO PRIZNANJE
– Tako je npr. zakasnjeli početak osposobljavanja naftnih terminala promovisan kao neka spektakularna mjera, a ustvari je riječ o sramnom priznanju da već decenijama Vlada FBiH ignoriše neophodnost stvaranja i održavanja zaliha naftnih derivata i zapušta terminale koji očito nikada nisu ni funkcionirali. Slično je i sa ostalom robom, gdje se tvrdi kako, recimo, žitarica imamo dovoljno za neki period, ali ako je i tako, zašto se ništa ne čini za stvaranje zaliha ostale robe? I povrh svega se nepostojanje adekvatnih zaliha sakriva navodnom obavezom tajnosti podataka, kaže Gavran.
On dodaje da su “i ranije i sada vlasti morale i moraju povećati zalihe robe i to nabavkom od domaćih proizvođača ako je sami proizvodimo, a tek ako je neizbježno uvozom i da onda možemo iz takvih rezervi osigurati snabdjevenost tržišta i intervenirati s ciljem uticaja na kretanje cijena i ublažavanje inflatornih udara”.
– Ponovo propuštamo priliku da povećamo vlastitu proizvodnju u vrijeme kada je to najpotrebnije i kada bismo mnogo više mogli i izvesti zbog nedostataka robe na mnogim vanjskim tržištima. Rizikujemo i snabdjevenost vlastitog, jer ponovo druge države mogu zatamniti izvoz i, ako se oslanajamo na njih, možemo ostati bez robe koja nam je neophodna uz svakako poguban odliv novca za uvoz koji bismo mogli izbjeći povećanjem domaće proizvodnje. Naravno da ukidanje zabrana izvoza u zemljama okruženja ima pozitivan efekat, da će cijene te uvezene robe i kod nas biti manje, ali je tragedija da uopšte uvozimo bilo šta što sami možemo proizvesti, potcrtava Gavran.
Draško Aćimović, ekonomski i politički analitičar, navodi kako je august mjesec u kojem dolazi do pada proizvodnje zbog godišnjih odmora.
Mnogo manje se troši nafte i naftnih prerađevina, samim tim cijena uvijek pada. Jednostavno, nafta koja ne može više nigdje da se skladišti mora se prodati, zato je došlo do smanjivanja cijena nafte na berzama. Međutim, to će sve dolaskom zime eskalirati i ponovo će početi poskupljivati. Ekonomski rat koji se vodi mislim da će dovesti možda i do najteže zime od Drugog svjetskog rata, upozorava Aćimović i dodaje da BiH nema nikakvih rezervi.
– Nemamo više ni rafineriju, nemamo ni rezervi nafte, rezervi plina…, tako da smo osuđeni na naše susjede, da kupujemo kod njih. Međutim, naši političari se uspješno svađaju sa njima, tako da ne znam šta će biti ove zime. Zavisimo od susjeda, navodi Aćimović.
SREĆA U NESREĆI
Naglašava da se stanje još može koliko-toliko popraviti.
– Imamo još 15-20 dana, možemo uraditi mnogo, samo neka se vrate sa godišnjih odmora. Iskupali su se, osunčali se. Neka se vrate hitno, neka nabave zalihe, u ovom momentu imaju neograničeno novca koji su dobili kroz poreze, kroz rast cijena, kaže Aćimović.
Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS-a, smatra da nije ni bilo razloga za bilo kakve zabrane izvoza u smislu da je bilo nekih nestašica.
– Mislim da BiH ima sreću da ima dovoljno proizvodnje električne energije za svoje potrebe, pa ovdje nisu ni blizu porasle cijene kao u Evropi. S druge strane, imamo drvo, treće imamo plin koji dolazi iz Rusije po otprilike istim cijenama, tako da ono što je najgore u Evropi je energetska kriza, a to BiH neće zakačiti. Pitanje je šta sa cijenama? Evidentno je da i na svjetskom tržištu dolazi do laganog pada cijena osnovnih prehrambenih artikala, što znači da je rast zaustavljen. Sada, da li će biti dalji pad ili ne, ostaje da se vidi, kaže Trivić.