Konkurs za upis u prvi razred srednjih škola u školskoj 2025/2026. godini počeli su 23. juna i traju do 27. juna 2025. godine, dok će drugi upisni rok u srednje škole trajati od 2. do 4. jula.
Kao i u prvom, tako i u drugom upisnom roku budući srednjoškolci upis vrše online. Kada je riječ o zainteresovanosti budućih srednjoškolaca, iz Centra za obrazovne inicijative “Step by Step”, za Klix.ba kažu da je ona približno ista kao i prethodnih godina.
“Ono što znamo iz prethodnih godina jeste da su interesi bili za obje sarajevske gimnazije, posebno za IMB program. Zatim, za set medicinskih škola i da su to zapravo bitne škole u Kantonu Sarajevo, u koje se prijavljuje veliki broj učenika i učenica, čak i više od odobrene kvote za upis. U drugom dijelu Bosne i Hercegovine temeljni interesi đaka su za medicinske škole, što je vezano za problem da mi kao država mlade ljude odškolujemo za neko drugo tržište rada ili za potrebe drugih zemalja i zapravo ne mislimo šta bi bilo potrebno da bi se u BiH izgradilo kvalitetnije društvo”, rekao je Namir Ibrahimović, program menadžer Centra za obrazovne inicijative Step by Step.
Kada je riječ o interesima djece koja upisuju srednje škole u manjim sredinama vidljivo je sve manje interesovanje za upis u gimnazije.
I dok je nekada upis u neku od gimnazija bila stvar “prestiža”, sada se situacija znatno promijenila s obzirom na potrebe tržišta rada, ali i i drugih faktora kao što su karijerni planovi, mjesto u kojem žele nastaviti život, ali i “vršnjački pritisak” ili pritisak roditelja.
“U manjim gradovima, u većem dijelu BiH godinama opada interesa za upis u gimnazije. Dakle, sada to više nisu učenici koji su imali najbolji uspjeh u osnovnoj školi, nego zapravo gimnaziju upisuju učenici koji su višak u nekim drugim stručnim i tehničkim školama, jer je puno veći interes za neka stručna zanimanja nego što je recimo za opću gimnaziju”, kaže Ibrahimović.
Iako su interesi učenika usmjereni ka gimnaziji i medicinskim školama, prema podacima JU “Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo”, tržište rada u Kantonu Sarajevu u deficitu je sa sljedećim zanimanjima:
Zidar, tesar, armirač
Kranista
Stolar
Keramičar
Mesar
Instalateri svih profila
Električar
Prodavač
Kuhar
Konobar
CNC operater
Call operater
Frizer
“Tržište rada onako kako ga mi razumijemo i definišemo, u smislu da postoji potreba da u nekim industrijama postoji potreba za radnom snagom u datom trenutku zapravo ne treba biti vodilja za donošenje odluka jer je to samo jedan od faktora. Potreba za radnom snagom u pojedinim industrijama se brzo mijenja, dok se s druge strane obrazovni sistemi mijenjaju jako sporo”, navodi Ibrahimović.
Nakon završenog srednjeg obrazovanja, usluge biroa rada najviše traže maturanti gimnazije, ekonomski tehničari, medicinske sestre, i mašinski tehničari. Zatim, prodavači, frizeri i aranžeri.
Podaci u nastavku izražavaju broj prijavljenih nezaposlenih osoba u Kantonu Sarajevo na dan 30.04.2025.g., prema biltenu JU “Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo”:
Maturant gimnazije 2735
Ekonomski tehničar 1674
Mašinski tehničar 1293
Tekstilni tehničar 537
Medicinska sestra-tehničar 504
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, kada su u pitanju srednje škole, prošle godine u BiH je upisano 108.057 učenika, dok je u školskoj 2019/2020. bilo upisano 112.796 srednjoškolaca. Ako se uzme u obzir demografski pad i odlazak mladih u inostranstvo, trend pada broja srednjoškolaca će se nastaviti.
“Podaci jasno pokazuju negativan trend i ono što je posebno zabrinjavajuće jeste da se taj broj povećava iz godine u godinu, odnosno smanjuje se broj srednjoškolaca. To je odavno trebao biti jedan vid alarma nadležnim obrazovnim vlastima koje bi koncept obrazovanja trebale promijeniti u potpunosti, odnosno primijeniti ono što je škola bila nekada u odnosu što bi trebala biti danas. Jer, prema statistikama prvi put među prva tri razloga zbog kojih mladi napuštaju BiH nalazi se i nekvalitetno obrazovanje”, upozorava Ibrahimović.