Tuzlanski kanton u budućnosti: Veće privredne zone, autoput, sportski i turistički kompleksi

preporučujemo

Tuzlanski kanton dobio je izmijenjeni Prostorni plan koji, između ostalog, predviđa veće privredne zone, ali i turističke komplekse. Također, Termoelektrani u Tuzli onemogućeno je formiranje deponije šljake i pepela na jezeru Šićki brod.

Prije tri godine izrađen je nacrt izmjena i dopuna Prostornog plana Tuzlanskog kantona koji je prošao kroz sve procedure, a tadašnji skupštinski zastupnici su uputili brojne amandmane koji su se odnosili na potrebe širenja privrednih zona, uz poseban akcent na status nekadašnjeg površinskog kopa Šićki brod.

Uz nedavno preuzimanje Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona, univerzitetski profesor Zvjezdan Karadžin intenzivirao je pripreme finalnih izmjena i dopuna kantonalnog prostornog plana, a koje su na nedavnoj sjednici Skupštine usvojili zastupnici.

Prema njegovim riječima, izmijenjeni dokument donosi razvoj privrednih potencijala u Tuzlanskom kantonu, s naglaskom na Tuzlu, Živinice, Lukavac, Gračanicu i Gradačac. Također, planirano je proširenje površina koje će se koristiti u turističke svrhe.

Resorni ministar nam pojašnjava da je privredna zona povećana za 1.500 hektara, a od 22.648 kvadratnih kilometara, kolika je površina kantona, čak 32 posto je ostalo za namjenu poljoprivrednog zemljišta, dok je 50 posto sa šumskim zemljištem.

“Sve forme građevinskog zemljišta, poput stambenih, sportskih, rekreacionih i privrednih, iznose 17 posto površine Tuzlanskog kantona. To pokazuje da nismo išli na uštrb okoliša, a istovremeno smo izašli u susret narastajućoj privredi i drugim potencijalima u našem kantonu”, ističe Karadžin .

Kaže da je kroz izmijenjeni prostorni plan, prvenstveno došlo do širenja privredne zone na području Gračanice, koja doživljava ekspanziju. U tom dijelu se, kako pojašnjava, udovoljilo zahtjevima tamošnjih privrednika, s obzirom na to da bi u suprotnom placeve morali kupovati u Republici Srpskoj, što bi bilo štetno za privredu Tuzlanskog kantona.

“Pored toga što se uradilo usklađivanje sa postojećim prostornim planovima, u susret se izašlo gradovima i općinama na način da smo u naš prostorni plan uvrstili i pojedina zemljišta koja su ranije bila predviđena za neku drugu namjenu. Naime, kontinuiranim razvojem industrije od privrednika iz inozemstva stvorili su se uslovi za širenje njihovih kapaciteta što im je sada omogućeno”, pojašnjava Kardžin, istaknuvši da je u Gračanici u konačnici došlo do povećanja građevinsko-stambenog zemljišta za 396 hektara i građevinsko-privrednog za 170 hektara.

Kao najznačajnija izmjena u javnosti se spominje ona koja je vezana za jezero Šićki brod, gdje je prostornim planom Termoelektrani u Tuzli onemogućeno formiranje deponije šljake i pepela. Kroz amandman je usvojeno da jezero u cijelosti bude zona za sport i rekreaciju.

“Grad Tuzla i Općina Lukavac su insistirale da tu ne bude šljačište, već sportsko-rekreaciona zona. Kada smo pogledali prostorne planove Tuzle i Lukavca, ukupna površina je iznosila 210 hektara, međutim, kroz pregled karti smo došli do podatka da je ona mnogo veća te da je postojala mogućnost da se stavi šljačište koje zahtijeva nekih 60 hektara. Ali, korekcijama smo zonu proširili na 296 hektara te će ona isključivo biti za sport i rekreaciju”, nastavlja Karadžin.

Proteklih godina Tuzlaci i Lukavčani grčevito su se borili protiv formiranja deponije šljake i pepela u neposrednoj blizini jezera Šićki brod, poznatijeg kao Kop, što je bilo predviđeno jednim od ranijih nacrta izmjena i dopuna Prostornog plana TK.

“Prostorni plan TK je zakonsko obavezujući dokument i s obzirom na to da je u njemu navedeno da je zona Šićki brod sportsko-rekreaciona ona se sada ne može koristiti u druge svrhe, niti se može graditi ono što nije u skladu sa odredbama”, naglašava Karadžin.

NUS produkti iz proizvodnje električne energije u Termoelektrani u Tuzli, prema Prostornom planu TK, se mogu odlagati jedino u otkopane prostore površinskih kopova koji se nalaze u okolnim predjelima kantona. Karadžin kaže da je sada potrebno izdefinisati na kojim se konkretno lokalitetima to može raditi.

“Idejni projekat odlaganja pepela i šljake iz budućeg Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli je urađen 2011. godine, a ja sam napisao naučni rad na tu temu gdje su izdefinisane mogućnosti u postojeće otkopane prostore površinskih kopova koji su najidealniji za tu namjenu. Također, definisana je i lokacija izluženih komora rudnika Tetima, ali kroz razgovor sa direktorom Termoelektrane, ta lokacija je nepodesna”, naveo je Karadžin.

S druge strane, prema izmijenjenom Prostornom planu Tuzlanskog kantona predviđeno je i formiranje turističko-rekreacione zone u okviru zaštićenog pejzaža Konjuh, kao i trasa autoputa Tuzla – Brčko.

Najnovije

U Neumu mnoštvo građana, ovogodišnja sezona bi mogla biti pun pogodak

U Bosni i Hercegovini vrhunac je toplotnog vala. Brojni građani spas od vrućina potražili su na bh. obali, u...