Vlasti u posljednje vrijeme upozoravaju na pogoršanu epidemiološku situaciju i moguće restriktivnije mjere, no kao ni prethodnih godinu dana nemaju dovoljno detaljne analize uzroka loše situacije. Pretpostavlja se da bi ovaj put uzrok mogli biti i novi sojevi.
Voditelj laboratorije Veterinarskog fakulteta u Sarajevu u kojoj se provodi sekvencioniranje virusa Teufik Goletić je izvijestio o 10 različitih genetskih linija koje su pronašli od čega su prepoznato i dva soja – britanski i tzv. češki soj koronavirusa.
Osim tih nekoliko potvrđenih analiza o prisustvu ovih virusa u Bosni i Hercegovini, postoje i drugi pokazatelji da mutirani virusi cirkulišu i kod nas.
Direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu Sebija Izetbegović je kazala da su uposlenici ove institucije također izolovali britanski soj koronavirusa, te da je novi, mutirani soj detektovan kod 15 od 18 pacijenata koji se nalaze na hospitalizaciji na KCUS-u.
Pored ovih utvrđenih primjera novih sojeva koronavirusa i PCR testovi na neki način ukazuju da je virus mutiran i da se brže replicira. Tuefik Goletić objašnjava da je upravo to brže širenje virusa karakteristika i britanskog, a i “češkog” soja.
“Ne može se isključiti da upravo novi soj nije trenutno na sceni, pogotovo ako čovjek vidi da imamo vrlo čudnih rezultata PCR-a koji se inače standardno koriste za detekciju. Sada dijagnosticiramo viruse koji se u bitno većoj mjeri repliciraju što se bilježi niskim CT vrijednostima. To su karakteristike sojeva koje smo pominjali. Mislim da je vrlo vjerovatno to komplementarno djelovanje dva soja”, rekao je on.
Svi ovi pokazatelji prisustva novih sojeva koronavirusa nisu dovoljni da se sa sigurnošću utvrdi značajno prisustvo, to bi moglo biti utvrđeno jedino velikim brojem sekvencioniranja uzoraka virusa, a što u ovom trenutku, zbog nedostatka finansija nije moguće.
“Da bih dao decidan broj moram imati dovoljan broj uzoraka, mi smo do sada sekvencionirali vrlo ograničen broj uzoraka, konkretno 32 sekvence smo do sada uradili i unutar njih pronašli 10 različitih genetskih linija od kojih se njih pet 100 posto poklapa sa britanskim sojem”, rekao je Goletić.
Ističe da je ono što rade u laboratoriji na Veterinarskom fakultetu potpuno nekomercijalno i da su tek nedavno dobili podršku Federalnog ministarstva zdravstva koje je obećalo da će od UNDP-a osigurati nove hemikalije i drugi potrošni materijal potreban za sekvencioniranje.
Ukoliko te donacije stignu, u narednom periodu bi se moglo mnogo češće sekvencionirati, a samim tim bi imali i tačniju sliku o tome koliko novi sojevi utječu na nekontrolisano širenje zaraze.
“Ja bih volio da sekvencioniranje bude sastavni dio nadzora koronavirusa u FBiH, odnosno BiH, Trenutno, nažalost ne postoji sistemski nadzor, ali postoje jaka obećanja jer bez toga mi ne možemo pratiti realnu evoluciju virusa”, rekao je Goletić.