- Advertisement -

U BiH oko 1.100 divljih deponija: Građani hoće spalionice, ali ne u svom dvorištu

Preporučujemo

Na području Bosne i Hercegovine, prema procjenama, postoji oko 1.100 divljih deponija, iako ih je nedavno širom zemlje zatvoreno od 10 do 15 posto, dok se u Federaciji BiH nalazi oko 340 nelegalnih odlagališta.

Najčešće se mogu vidjeti u šumama, pored rijeka i uz ivice puta, a na njih se odlaže sve i svašta, od kućanskih aparata, namještaja, životinjskih ostataka do građevinskog materijala.

– Problem rješavanja divljih deponija će biti riješen kada se uvede selektivno razdvajanje otpada, na cijelom području cijele BiH, zatim izgradnjom regionalnih centara za upravljanje otpadom, te pojačanim radom inspekcijskih organa – kazali su Feni iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOIT).

Glavni izazov sa kojima se suočava trenutni sistem upravljanja otpadom je značajan broj stanovnika koji živi u ruralnim područjima bez usluga prikupljanja otpada, što neizbježno vodi do nekontrolisanog odlaganja otpada i povećanja broja divljih deponija.

Opštinska komunalna preduzeća imaju i svoje deponije, koje su uglavnom “smetljišta” koja ne ispunjavaju većinu osnovnih ekoloških kriterija, kao što su obloženo dno, otplinjavanje i prečišćavanje procjednih voda.

– Rad deponija je slab zbog nedostatka opreme za sabijanje, prekrivanja slojeva otpada, procedura prihvatanja otpada, što rezultuje odlaganjem svih vrsta otpada. Mnoge opštinske deponije nemaju kamionske vage, pa se na osnovu zapremine kamiona vrši procjena količine otpada. Ipak, u protekloj deceniji u FBiH uspostavljene su ukupno četiri regionalne deponije, u Sarajevu, Mostaru, Zenici i Livnu, te peta koja se trenutno gradi u Živinicama. Iako opštine potpišu sporazum o pridruživanju za odvoz svog otpada na regionalnu deponiju, u stvarnosti se to ne ostvari uvijek, uglavnom zbog velikih troškova prevoza, pa se deponije suočavaju s poteškoćama zbog nedovoljnog prihoda potrebnog za normalan rad – naglasili su iz FMOIT-a.

Razvrstavanje otpada

Osim toga, u Federaciji BiH još uvijek nije razvijeno ni razvrstavanje otpada po kategorijama kao u drugim evropskim zemljama, a opštinske uprave odgovorne za sektor komunalnog otpada nemaju resurse potrebne za upravljanje modernim i sve složenijim sistemima.

Također, količina kontejnera za posebne kategorije otpada je nedovoljna.

– Za sada se vrši razvrstavanje samo ambalažnog, elektronskog i električnog otpada. Iskustvo koje imamo u Federaciji BiH se zasniva na projektima ograničenog obima. Od ukupne količine proizvedenog ambalažnog otpada, količine dobijene sistemom odvojenog prikupljanja su ograničene – navode iz Ministarstva.

Naglašavaju kako je proces nabavke kontejnera za posebne kategorije otpada počeo te da se oni postavljaju u cijeloj Federaciji BiH kako kroz određene pilot projekte, tako i sredstvima Fonda za zaštitu okoliša.

Izgradnja spalionica

Govoreći o mogućoj izgradnji spalionica otpada, naveli su kako izgradnja spalionica predstavlja veliki problem u Federaciji BiH.

– Naime u Federaciji BiH postoji zainteresiranost građana za gradnju spalionica ali po principu ,,ne u mom dvorištu“. Spalionice će početi s izgradnjom kada se uplaniraju u prostorno- planskoj dokumentaciji, nađe lokacija i verifikuje kao mjesto za spalionicu i naravno kada dobije saglasnost lokalne zajednice, jer je BiH pristupila Aarhuskoj konvenciji i javnost mora biti uključena u projekt izgradnje spalionice – kažu iz FMOIT-a.

Dodaju kako spalionice koje imaju dobro tehnološko rješenje, lokaciju i odobrenje javnosti nakon ishodovanja potrebnih dozvola mogu se početi graditi odmah u FBiH.

Takođe, izgradnja postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada zajedno sa energanom su, kako ističu, prijeko potrebni, ali su izuzetno skupi infrastrukturni projekti koji se ne mogu realizovati bez pomoći međunarodnih kreditnih i finansijskih institucija.

– U ovim postrojenjima se takođe proizvodi RDF alternativno gorivo koje se koristi u cementarama. Studije su pokazale da bi izgradnja jednog takvog postrojenja u Sarajevu imala i ekološkog i ekonomskog smisla, obzirom na količinu otpada koji se produkuje u Kantonu Sarajevo – ocjenjuju iz FMOIT-a.

Poručuju kako u zadnjih par godina interes javnosti za prirodu i očuvanje okoliša raste te da se dobar dio građana Federacije BiH upoznao s pojmom ekološka osviještenost, ali da još treba raditi na tome.

– Potrebno je uložiti velike napore u povećanje svijesti javnosti s ciljem da se poveća broj građana koji odvajaju otpad kod kuće i učestvuje u odvojenom prikupljanju otpada te postigne dobar kvalitet odvajanja na izvoru, kroz smanjenje količina nečistoća i rezidualnog otpada koji se stavlja u kontejnere za odvojeno prikupljanje – poručili su iz FMOIT-a.

- Advertisement -
- Advertisement -

Najnovije

Bečarević: BH-Gas se briše, a županije osnivaju novo preduzeće za projekat Južna interkonekcija

Stručnjak za gas i dobar poznavalac prilika na gasnom tržištu Almir Bečarević danas je upozorio javnost da se preduzeće...