“Imamo alternativu za svaki mogući rasplet situacije”, rekao je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider HDZ BiH Dragan Čović na konferenciji za novinare 8. januara
Čović je dodao da ukoliko ne bude usvojen novi izborni zakon, kakvim ga je predložio HDZ BiH, a djelomično njegovu ustavno-pravnu osnovanost potvrdio i Ustavni Sud BiH, “postoje jasno razrađeni planovi za treći scenarij”.
Iz HDZ BiH su posljednjih mjeseci učestalo ponavljali da je opće izbore u oktobru ove godine moguće održati, ali da njihove rezultate neće biti moguće implementirati. “U cijeloj Federaciji će se desiti ono što se godinama dešava u Mostaru, gdje nisu održani izbori”, kazao je prošle nedjelje predsjednik HNV i zastupnik u Hrvatskom Saboru Božo Ljubić. Iz te izjave, a i nekih drugih koje su na sličnom fonu, može se naslutiti da će Klub Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije opstruirati izbor predsjednika Federacije BiH, čime će biti blokiran izbor Vlade Federacije što će, na dulje ili kraće vrijeme, paralizirati ovaj entitet.
No, kakav “tajni plan” drži u “pričuvi” HDZ BiH za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ukoliko se bude biralo po postojećem Izbornom zakonu? Pogotovo nakon što je Željko Komšić definitivno najavio ponovnu kandidaturu za Predsjedništvo, treću po redu, ali ovoga puta kao lider Demokratske fronte. Podsjetimo, na izborima prije četiri godine Komšić se nije mogao kandidirati, iz istog razloga zbog kojih se na ovogodišnjim neće moći kandidrati Bakir Izetbegović – zakon ne dopušta da se neko tri puta zaredom bira u Predsjedništvu BIH.
Prema informacijama do kojih je portal “SB” došao iz izvora bliskih vrhu HDZ-a, u ovoj stranci su svjesni da, ne promijeni li se izborni zakon, i dozvoli li se drugima, prije svega Bošnjacima da glasaju za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, nijedan HDZ-ov kandidat (a govori se da su ambicija Dragana Čovića da ostane u Predsjedništvu BiH ogromne) nema ozbiljne izgleda da bude izabran.
Podsjetimo, na izborima iz 2010. godine, na kojima je po drugi put biran u Predsjedništvo BiH, Željko Komšić je dobio skoro 340 hiljada glasova, dvostruko više nego što su zajedno dobili Borjana Krišto (HDZ BiH) i Martin Raguž (HDZ1990) koji su bili na drugom, odnosno trećem mjestu.
Zanimljivo, na prethodnim izborima, onim iz 2006. godine, HDZ i HDZ19990 imali su dva kandidata za Predsjedništvo BiH, Ivu Miru Jovića i Božu Ljubića koji su zajedno dobili više glasova od Željka Komšića.
Zbog toga su u HDZ BiH, tvrdi izvor “SB”, svjesni da u ovakvom izbornom inženjeringu njihov kandidat nema izglede da bude izabran, odlučili da na oktobarske izbore uopće ne idu za svojim kandidatom za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Umjesto toga, čelništvo HDZ-a pozvat će svoje članstvo, ali i sve Hrvate u Federaciji BiH da glasaju za Fahrudina Radončića, gotovo izvjesnog kandidata Saveza za bolju budućnost za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Radončić je do sada dva puta bio kandidat za člana Predsjedništva BiH i oba puta bio poražen od Bakira Izetbegovića. Na izborima 2010. godine Izetbegović je pobijedio Radončića za svega 15-ak hiljada glasova, a četiri godine kasnije ta je prednost bila oko 30 hiljada glasova. Još nije poznato ko će biti kandidat najjače bošnjačke stranke, SDA, za Predsjedništvo BiH, ali ukoliko “hrvatski glasovi” odu njihovom ljutom rivalu Fahrudinu Radončiću, lider SBB-a dočekat će “treću sreću”, piše SB.
Ovim potezom, odnosno “scenarijem”, tvrdi izvor “SB”, HDZ BiH želi poslati barem dvije poruke svojim sadašnjim koalicijskim patnerima iz SDA: prvo, da i Hrvati mogu drugim narodima, legalno i legitimno, birati predstavnike u institucijama vlasti i, drugo, da na ovaj način dodatno umanji legitimitet Žejlka Komšića kao hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Postoji u ovakvom scenariju i lako uočljiva doza ponižavanja i “pojeftinjavanja” Komšića.
Bliskost Dragana Čovića i Fahrudina Radončića starijeg je datuma, njih su dvojica uspješnu suradnju počeli prije posljednjih izbora 2014., a nastavili nakon što je Savez za bolju budućnost zamijenio Demokratsku frontu na svim razinama vlasti. Dragan Čović je u nekoliko navrata kazao da on nema problema i nesporazuma sa cjelokupnom bošnjačkom politikom i političarima, nego samo sa SDA, odnosno njenim dijelom, čiji je lider Bakir Izetbegović. Nikada Čović nije propuštao priliku da naglasi dobre odnose sa “prijateljem Fahrom Radončićem”.
Hoće li do maja, što je zadnji rok, doći do izmjena Ustavnog zakona, i hoće li HDZ BiH, ako se to ne desi, aktivirati “alternativni plan”, odnosno, “treći scenarij”, treba sačekati. Kako god bilo, Bosnu i Hercegovinu čeka zanimljiva, neizvjesna, pa i bizarna, predizborna kampanja, koja je, zapravo, već odavno započela.
