Nakon burne rasprave u Domu naroda usvojen je Zakon o plinovodu Južna interkonekcija BiH i RH. Protiv su bili iz HDZ-a jer su ostali pri stavu da projekt ne može voditi državna kompanija BH Gas i zbog gubitaka u kojima se nalazi.
Riječ je o strateškom projektu za Bosnu i Hercegovinu, Federaciju koji će omogućiti alternativno snabdijevanje plinom čime se otklanja ovisnost o ruskom gasu.
Predlagač zakona je bio Klub Bošnjaka jer Vlada Federacije BiH nikada nije vratila u parlamentarnu proceduru zakon nakon što ga je povukla prošle godine.
Zakon je prvobitno 2021. godine usvojen na Zastupničkom domu Parlamenta FBiH ali nikada nije dospio na dnevni red Doma naroda FBH zbog opstrukcije HDZ-a.
Putinov plin koji dolazi Dodikovim kanalima
Zakon je ponovo usvojen u Zastupničkom domu FBiH u decembru prošle godine, a predlagač je bio Klub zastupnika SDA. Nakon toga predsjedavajući Doma naroda FBiH Tomislav Martinović nije zakazivao sjednicu pa je grupa delegata svojim potpisima zatražila sazivanje sjednice, što je i učinjeno.
Mnogi su se tijekom rasprave javili za riječ.
Govorio je i predsjednik Kluba Bošnjaka Muamer Zukić istaknuvši da se ovim zakonom dolazi do alternative, eliminacije monopola, do bolje cijene, kvalitete, novih izvora, novog pristupa.
– To je ekonomski aspekt i naravno nova područja dobivaju plin. Tehnički, oslanjamo se na plinovod star 40 godina. Projekat je vrijedan 200 miliona eura, važan je u pogledu dostupnosti gasa, koji postojeći prolazi kroz RS i tu ovisnost treba eliminisati. Dođe da smo ovisni o Putinovom plinu koji dolazi Dodikovim kanalima a to ne želim. Govorim u svoje ime – rekao je na sjednici, između ostalog, Zukić.
Predsjednik Kluba Hrvata Damir Džeba smatrao je da BH Gas ne može na primjeren način provesti unutarnje restrukturiranje i provesti projekt Južne interkonekcije i da bi to trebalo povjeriti nekom drugom operateru i zbog višemilionskih gubitaka ove tvrtke.
Također je skeptičan da li bi realizacijom bio izgrađen plinovod u Zapadnohercegovačkom kantonu, Livanjskom i Hercegovačko-neretvanskom.
Ne može Elektroprivreda HZHB biti nosilac projekta
Delegatkinja Sanela Klarić iznijela je nekoliko argumenata zašto nova kompanija ne bi mogla iznijeti jedan ovakav projekt. Navela je kako je sva dokumentacija iz 2009. godine na BH Gasu te pitala da li bi ta nova kompanija imala potrebne stručnjake.
Po završetku rasprave predsjednik Kluba Hrvata Damir Džeba tražio je pauzu od 15 minuta koja se produžila na više od sat vremena.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić imao je potrebu da se obrati delegatima.
– Za transport gasa je ovlaštena firma BH Gas i zadužena za izgradnju transportnog sistema. Zašto ne bi trebalo da bude druga kompanija? Pa ovako malo kilometara Južne interkonekcije tehnički se ne mogu organizirati dva transportera. S druge strane, spominjana je Elektroprivreda HZHB. Postoje zakonske barijere da bude EP HZHB. Ako govorimo o financijskim minusima i jedna i druga elektroprivreda imale su loše rezultate EP HZHB 80 milijuna, a EP BiH u 2023. godini ima 331 milijun minusa i isključivo zbog lošeg upravljanja, investicijskih odluka…
Zašto BH Gas? Spominjala se firma Monter i tužba da se plati sedam ili osam KM. To je BH Gas platio. Spomenuta je arbitraža od 20-ak milijuna, u najvećem slučaju ovaj iznos će se dijeliti između BH Gasa i Energoinvesta. Svi krediti koje je BH Gas imao do sada su isplaćeni – kazao je Lakić.
Za plinifikaciju zainteresirani USK, TK, Posavski kanton
Kaže da se izgradio plinovod od Visokog do Brnjaka i do 2008. godine, time se napaja industrija u Kreševu.
– Isto tako je ostavljena mogućnost da se i Kiseljak priključi na ovaj dio gasovoda – rekao je Lakić.
U okviru realizacije projekta, kaže Lakić, predloženo je da se formira tim za implementaciju i da bude tamo gdje se bude gradilo, u Hecegovini.
– Kriterij za ulazak u taj tim je stručnost. Nadzornom odboru BH Gasa mandat ističe sutra i već od narednog dana imamo mogućnost da u novom NO imenujemo ljude za koje se dogovorimo. Ovim je ispunjen zaključak Zastupničkog doma FBiH. Južna interkonekcija je mnogo ispolitizirana. Radimo i na zapadnoj i sjevernoj interkonekciji. Posjetili smo USK i upitali da li ste zainteresirani za ovaj projekt. Imali smo analizu prostornog plana USK i gasifikacije. Posjetili smo i Posavski kanton i oni željeli ići u plinifikaciju. Prihvataju BH Gas kao partnera. Posjetili smo i Tuzlanski kanton, iskazan je ogroman interes za projekat gasifikacije – rekao je Lakić i dodao:
– Niko ne spominje gasifikaciju RS, dok smo mi spavali oni su razvijali gasnu mrežu.
Nakon Lakićevog izlaganja izglasan je Zakon o plinovodu Južna interkonekcija BiH i RH.